Personalizirani precizni pristup testiranju dovodi do učinkovite procjene rizika od srčanih bolesti zbog boli u prsima
Za osobe sa stabilnom boli u prsima, personalizirani "precizni" pristup testiranju doveo je do učinkovitijih procjena rizika od srčanih bolesti i poboljšane dijagnoze i liječenja bolesti koronarnih arterija u usporedbi s uobičajenom njegom, prema nedavnim nalazima predstavljenim danas na znanstvenim sesijama Američkog udruženja za srce 2022. Sastanak, održan osobno u Chicagu i praktički od 5. do 7. studenog 2022., vrhunska je globalna razmjena najnovijih znanstvenih dostignuća, istraživanja i ažuriranja kliničke prakse utemeljena na dokazima u kardiovaskularnoj znanosti. Bolovi u prsima čest su razlog posjeta liječniku, a iako većina epizoda bolova u prsima nije povezana sa srcem, oni su najčešći...

Personalizirani precizni pristup testiranju dovodi do učinkovite procjene rizika od srčanih bolesti zbog boli u prsima
Za osobe sa stabilnom boli u prsima, personalizirani "precizni" pristup testiranju doveo je do učinkovitijih procjena rizika od srčanih bolesti i poboljšane dijagnoze i liječenja bolesti koronarnih arterija u usporedbi s uobičajenom njegom, prema nedavnim nalazima predstavljenim danas na znanstvenim sesijama Američkog udruženja za srce 2022. Sastanak, održan osobno u Chicagu i praktički od 5. do 7. studenog 2022., vrhunska je globalna razmjena najnovijih znanstvenih dostignuća, istraživanja i ažuriranja kliničke prakse utemeljena na dokazima u kardiovaskularnoj znanosti.
Bolovi u prsima čest su razlog posjeta liječniku, a iako većina epizoda bolova u prsima nije povezana sa srcem, oni su najčešći znak mogućih problema sa srcem. "Stabilna" bol u prsima znači da nekome nije dijagnosticirana bolest srca, ali osjeća bol u prsima nakon fizičkog ili emocionalnog napora. Smjernice American Heart Association i American College of Cardiology za procjenu boli u prsima naglašavaju važnost identificiranja ljudi s niskim rizikom od bolesti srca kako bi mogli izbjeći nepotrebna testiranja, koja mogu biti povezana s povećanim troškovima i potencijalnim rizicima ili komplikacijama. Međutim, ne postoji randomizirana studija koja specifično opisuje najprikladnije testove i preglede za osobe sa stabilnom boli u prsima kako bi se utvrdilo imaju li srčanu bolest.
Cilj ove studije bio je utvrditi je li precizan pristup procjeni osoba sa stabilnom boli u prsima poboljšao učinkovitost u odnosu na uobičajene procjene te je li izbjegao nepotrebno testiranje i poboljšao skrb bez izlaganja pacijenata riziku od propuštene dijagnoze bolesti srca.
Ispitivanje PRECISE pruža prve randomizirane dokaze o strategiji testiranja temeljenoj na riziku za smanjenje dodatnih testiranja i poboljšanje učinkovitosti skrbi uz održavanje izvrsnih ishoda pacijenata, kao što su smrti povezane s bolešću.”
Pamela S. Douglas, MD, FAHA, glavna autorica studije, Ursula Geller, profesorica istraživanja kardiovaskularnih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke i članica Duke Clinical Research Institute u Durhamu, Sjeverna Karolina
Studija je uključivala 2103 odrasle osobe u 65 ambulantnih centara u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Europi. Svi su sudionici imali simptome koji su upućivali na moguću bolest koronarne arterije, pri čemu je 83% prijavilo bol u prsima kao glavni simptom, 10% izjavilo je da im je teško disati tijekom vježbanja, a mali postotak ljudi prijavilo je druge simptome poput mučnine ili vrtoglavice. Polovica sudionika istraživanja bile su žene, a prosječna dob grupe bila je 58 godina. Sudionici su bili randomizirani u jednu od dvije grupe: ili strategija precizne procjene (1057 ljudi) ili uobičajeno testiranje (1046 ljudi).
Strategija precizne procjene započela je procjenom nazvanom PROspective Multicentric Imaging Study for Evaluation of Chest Pain Minimal-Risk Score (PROMISE MRS ili PMRS), osmišljenom za prepoznavanje pojedinaca niskog rizika koji možda neće imati koristi od daljnjeg testiranja. PMRS se temelji na faktorima kardiovaskularnog rizika osobe kao što su pušenje, dijabetes, abnormalne razine kolesterola, obiteljska povijest srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka te spol pacijenta. Visoki PMRS sugerirao je nizak rizik od budućeg srčanog udara, pa bi se, hipoteza studije, testiranje moglo odgoditi osim ako simptomi ne potraju ili se pogoršaju.
Sudionici u strategiji preciznosti koji su postigli niže rezultate, što implicira veći rizik od bolesti srca, upućeni su na koronarnu kompjutoriziranu tomografiju (CT) angiografiju sa selektivnim frakcijskim rezervnim protokom CT (FFRCT). Koronarna CT angiografija je neinvazivna dijagnostička pretraga koja stvara trodimenzionalne slike arterija u srcu kako bi se utvrdilo postoje li začepljenja koja mogu ukazivati na bolest koronarnih arterija. FFRCT procjenjuje protok krvi detaljnije kada su koronarne arterije sužene. Svi su sudionici, bez obzira na randomizaciju ili početno testiranje, bili potaknuti na liječenje preporučeno u smjernicama, uključujući preventivne lijekove kao što su lijekovi za snižavanje kolesterola i antitrombocitna sredstva.
Sudionici randomizirani na uobičajene testove primili su oba Test otpornosti ili Kateterizacija srca, kako je utvrdio bolnički i medicinski tim. Tijekom testa opterećenja, osoba je priključena na uređaj za praćenje srca dok hoda na traci za trčanje ili prima lijek koji povećava broj otkucaja srca ili protok krvi. Mjere se otkucaji srca, disanje, krvni tlak, električna aktivnost srca i razina boli. Kateterizacija srca uključuje umetanje tanke cjevčice koja se zove kateter u veliku krvnu žilu koja vodi do srca. Boja se ubrizgava kroz kateter kako bi se na rendgenskoj snimci pokazalo jesu li arterije začepljene. Tlak i protok krvi u arteriji također se mogu mjeriti tijekom kateterizacije srca.
Studija je pratila sudionike godinu dana nakon procjena i pratila broj smrtnih slučajeva (iz bilo kojeg uzroka), nefatalnih srčanih udara i jesu li invazivni testovi otkrili bolest koronarnih arterija. Istraživači su također pratili učestalost i jačinu boli u prsima te jesu li sudionici uzimali lijekove za sprječavanje bolesti srca.
Analiza je pokazala:
- Etwa 20 % der Teilnehmer (224) in der Präzisionsstrategiegruppe wurden als minimales Risiko eingestuft, von denen fast zwei Drittel während der Nachsorge keine Tests erforderten.
- Etwa 20 % (219) in der üblichen Testgruppe wiesen ebenfalls ein minimales Risiko für eine koronare Herzkrankheit auf, jedoch waren die Studienzentren für diese Feststellung verblindet und diese Teilnehmer wurden den üblichen Tests unterzogen.
- Von den Teilnehmern, die mit der Präzisionsstrategie bewertet wurden, wurden 84 % getestet, hauptsächlich unter Verwendung von CCTA mit selektiver FFRCT. In der üblichen Testgruppe unterzogen sich 93 % Tests und 32 % einem nuklearen Stresstest; 30 % hatten ein Stress-Echokardiogramm; 11 % hatten ein Belastungs-Elektrokardiogramm; 10 % erhielten ein Herz-MRT; und 10 % erhielten als ersten Test eine invasive Katheterisierung.
- In der Präzisions-Screening-Gruppe wurden 135 Teilnehmer einer Herzkatheteruntersuchung unterzogen, die bei 108 von ihnen eine obstruktive koronare Herzkrankheit identifizierte. In der üblichen Testgruppe hatten 177 Personen eine Herzkatheteruntersuchung, bei 70 wurde eine obstruktive koronare Herzkrankheit festgestellt.
- 18 Personen in der Precision Care-Gruppe (1,7 %) und 12 Teilnehmer (1,1 %) in der üblichen Testgruppe starben oder erlitten einen Herzinfarkt; dieser Unterschied war statistisch nicht signifikant.
- Nach einem Jahr war die Verwendung von Cholesterin-Medikamenten und Thrombozytenaggregationshemmern bei den Teilnehmern der Präzisionsstrategiegruppe höher als in der üblichen Testgruppe: 50 % vs. 42 % bei Cholesterin-Medikamenten bzw. 36 % vs. 27 bei Thrombozytenaggregationshemmern.
- Häufige Brustschmerzen wurden in beiden Gruppen erheblich reduziert, von 66 % auf 16 %.
"Bili smo ugodno iznenađeni smanjenom upotrebom testiranja u grupi Precision Care, učinkovitijom upotrebom srčane kateterizacije i poboljšanom upotrebom preventivnih lijekova, što sve ukazuje na dugoročne koristi za zdravlje pacijenata", rekao je Douglas. "Naši rezultati mogu pomoći u procjeni milijuna ljudi diljem svijeta koji svake godine posjećuju svog liječnika sa stabilnom boli u prsima tako što će točno identificirati one s niskim rizikom za kliničke događaje koji mogu sigurno odgoditi dijagnostičko testiranje."
Ograničenja studije uključuju da strategija preciznosti uključuje nekoliko mjera koje odražavaju donošenje odluka u stvarnom svijetu: stratifikaciju rizika, odgođeno testiranje i korištenje CCTA sa selektivnim FFRCT-om kao početnim testom. Pojedinačni učinak svake akcije ne može se odrediti. Nadalje, nije sigurno može li kontroliranje medicinske skrbi nakon početnih procjena, umjesto prepuštanja agencijama za prijem, promijeniti ishode pacijenata. Budući da je praćenje bilo ograničeno na godinu dana, potrebno je istraživanje s dužim praćenjem.
Izvor:
.