Istraživači proučavaju kako majčino raspoloženje utječe na razvoj jezika dojenčadi

Istraživači proučavaju kako majčino raspoloženje utječe na razvoj jezika dojenčadi

Komunikacija s bebama prilagođena djetetu smatra se bitnim preduvjetom za uspješan jezični razvoj mališana. Istraživači s Instituta Max Planck za ljudske kognitivne i moždane znanosti sada su ispitali kako majčino raspoloženje u razdoblju nakon rođenja utječe na razvoj djeteta. Otkrili su da čak i djeca čije majke pate od blage depresije i još ne zahtijevaju liječenje pokazuju rane znakove odgođenog jezičnog razvoja. Razlog tome mogao bi biti način na koji žene razgovaraju s novorođenčadima. Nalazi bi mogli pomoći u sprječavanju mogućih nedostataka u ranoj fazi.

Do 70 posto majki razvije postnatalno depresivno raspoloženje, također poznato kao baby blues, nakon rođenja djeteta. Analize pokazuju da to može utjecati i na razvoj same djece i njihovog jezika. Međutim, prije je bilo nejasno kako se to oštećenje točno manifestira u ranom jezičnom razvoju dojenčadi.

Znanstvenici s Instituta Max Planck za kognitivne i moždane znanosti u Leipzigu sada su proveli studiju kako bi istražili koliko dobro bebe mogu razlikovati zvukove govora ovisno o majčinu raspoloženju. Ova se sposobnost smatra važnim preduvjetom za daljnje korake prema dobro razvijenom jeziku. Ako se glasovi mogu razlikovati jedan od drugoga, mogu se međusobno razlikovati i pojedinačne riječi. Utvrđeno je da kada majke izvijeste o negativnijem raspoloženju dva mjeseca nakon rođenja, njihova djeca u prosjeku imaju manje sofisticiranu obradu govornih zvukova u dobi od šest mjeseci. Dojenčadi je bilo posebno teško razlikovati visinu slogova.

Točnije, pokazali su da je razvoj njihovog takozvanog mismatch odgovora kasnio nego kod onih čije su majke bile pozitivnije. Ova nepodudarnost odgovora, zauzvrat, služi kao mjera koliko dobro netko može odvojiti zvukove jedne od drugih. Ako je ovaj razvoj odgođen prema izraženoj reakciji neusklađenosti, to je pokazatelj povećanog rizika od razvoja jezičnog poremećaja kasnije u životu.

"Sumnjamo da pogođene majke koriste jezik manje prilagođen djeci", objašnjava Gesa Schaadt, postdoktorandica na MPI CBS-u, profesorica razvoja djeteta i adolescenata na Slobodnom sveučilištu u Berlinu i glavna autorica studije koja je sada objavljena u časopisu JAMA Network Open. "Manje je vjerojatno da će koristiti varijacije visine kada se obraćaju svojoj djeci." To također dovodi do ograničenije percepcije različitih visina tonova kod djece, rekla je. Ta se percepcija pak smatra preduvjetom za daljnji jezični razvoj.

Rezultati pokazuju koliko je važno da roditelji koriste jezik prilagođen djeci za daljnji jezični razvoj svoje djece. Jezik prilagođen djeci smatra se jezikom prilagođenim djeci, koji jako varira u visini, jasnije naglašava pojedine dijelove riječi - i tako skreće pozornost mališana na ono što se govori. Majke koje pate od depresivnog raspoloženja često se služe monotonijim jezikom koji nije prikladniji za dijete.

Kako bi se osigurao razvoj male djece, potrebna je odgovarajuća podrška i majkama koje pate od manjih tegoba koje često ne zahtijevaju liječenje.”

Gesa Schaadt, postdoc na MPI CBS, profesorica razvoja djeteta i adolescenata na Slobodnom sveučilištu u Berlinu

To ne moraju nužno biti mjere organizirane intervencije. “Ponekad očevi jednostavno trebaju biti više uključeni.”

Istraživači su ispitali te odnose koristeći 46 majki koje su izvijestile o različitim raspoloženjima nakon poroda. Njihovo raspoloženje mjereno je pomoću standardiziranog upitnika koji se obično koristi za dijagnosticiranje postnatalnog raspoloženja. Također su koristili elektroencefalografiju (EEG), koja može izmjeriti koliko dobro bebe mogu razlikovati zvukove govora. Za to se koristi takozvani mismatch odgovor, u kojem specifični EEG signal pokazuje koliko dobro mozak obrađuje i razlikuje različite zvukove govora. Istraživači su zabilježili ovaj odgovor kod beba u dobi od dva i šest mjeseci kada su im predstavljeni različiti slogovi poput "ba", "ga" i "bu".

Izvor:

Institut Max Planck za kognitivne znanosti i znanosti o mozgu

Referenca:

Schaadt, G. i sur. (2022) Povezanost između raspoloženja majke nakon poroda i percepcije govora dojenčeta u dobi od 2 i 6,5 mjeseci. Otvorena JAMA mreža. doi.org/10.1001/jamanetworkopen.2022.32672.

.