Više beba, manji rizik od raka endometrija

Više beba, manji rizik od raka endometrija

Dok mnoge visoko industrijalizirane i razvijene zemlje izvješćuju o padu ili negativnim stopama rasta stanovništva zbog brzog pada broja rođene djece svake godine, novo izvješće pojačava dokaze da nošenje djeteta ima zaštitni učinak na sluznicu endometrija maternice, čime se smanjuje rizik od raka endometrija. Ovi su rezultati objavljeni u časopisu BMC Medicina od strane istraživača sa Sveučilišta u Bristolu, Sveučilišta u Oslu i Sveučilišta u Queenslandu.

Naučiti: Mendelska randomizacijska analiza čimbenika povezanih s ovulacijom i reproduktivnom funkcijom te rizikom od raka endometrija. Autor fotografije: Crystal Light / Shutterstock

uvod

Rak endometrija (EK) je smrtonosna bolest koja se nalazi na šestom mjestu najčešćih karcinoma u žena u svijetu. Svake godine odnosi stotine tisuća života, a broj novih slučajeva raste diljem svijeta, posebice u zemljama u razvoju.

Prethodna epidemiološka promatranja pokazala su da su mnogi čimbenici povezani s ovim stanjem, uključujući ovulaciju i trudnoću. To može biti zbog izloženosti estrogenu povezanom s ovim stanjima. Zapravo, oralni estrogen povećava rizik od EC-a, kao što je primijećeno kod hormonske nadomjesne terapije samo estrogenom (HNL) za simptome menopauze.

Rizik se smanjuje kada se HNL-u doda progesteron, što sugerira da je omjer estrogena i progesterona krivac za razvoj EC-a. Kombinirana oralna kontracepcijska pilula (COP), koja sadrži sintetski progesteron i estrogen, ima zaštitni učinak protiv EC koji se povećava s duljinom uporabe. Progesteron može štititi od EC-a, teoriju podupire smanjena učestalost takvih tumora u žena na dugotrajnoj kontracepciji s intrauterinim uređajima za lučenje progestina koji suzbijaju ovulaciju.

Zanimljivo je da trudnoća, čak i ako završi pobačajem ili induciranim pobačajem, štiti od e-cigareta u većoj mjeri nego korištenje COCP-a. Rizik od EC također je smanjen kod žena koje su kasnije u životu rodile dijete. Objašnjenja za ove pojave obiluju, uključujući izbacivanje abnormalnih stanica tijekom poroda ili pobačaja i visoke razine zaštitnog progesterona tijekom trudnoće.

Oba su čimbenika vjerojatno čak i važnija kod starijih žena, koje su obično izložene većem riziku od zloćudnih bolesti endometrija, ali kod kojih kasna trudnoća rezultira uklanjanjem takvih stanica prije nego što se mogu razmnožiti, bilo mehanički ili zbog visokih razina progesterona u trudnoći.

Pretjerano visok BMI ostaje najjači prediktor rizika od EC-a, u pozadini EC-a u 40% slučajeva u razvijenim zemljama. To također može biti posljedica veće izloženosti estrogenu kroz pretvorbu androgen-estrogen, što je olakšano povećanim nakupljanjem masnog tkiva.

Odnos između BMI i EC mogao bi biti posljedica povezanog povećanja razine inzulina natašte, količine testosterona dostupnog tijelu i razine globulina koji veže spolne hormone. Rastući BMI u svijetu mogao bi objasniti zašto se broj slučajeva povećava u zemljama u razvoju.

Međutim, ostaje pitanje jesu li to uzroci raka endometrija i, ako jesu, djeluju li neovisno ili aditivno ili sinergistički.

Konkretno, ova je studija imala za cilj ispitati kako su godine ovulacije i broj beba koje je žena rodila u korelaciji s rizikom od raka endometrija te, ako je povezanost pronađena, utvrditi može li biti uzročna.

Opservacijska studija koristila je podatke iz UK Biobank (UKBB), koja sadrži preko 270.000 žena. U trenutno istraživanje uključene su samo bijele europske žene.

Uključeno je više varijabli, a zbunjujući čimbenici uzeti su u obzir što je više moguće. Istraživači su također koristili tehniku ​​Mendelove randomizacije (MR) za procjenu potencijala uzročnosti. Ovdje genetske varijante određuju uzročnost veze između izloženosti i ishoda.

Da bi to učinili, zabilježili su broj živorođene djece po ženi i njihovu dob prve menstruacije i menopauze iz prethodnih studija. U obzir je uzet indeks tjelesne mase (BMI), kao i dob u trenutku posljednjeg živorođenog rođenja. Ti su podaci zatim analizirani analizom asocijacija na cijelom genomu kako bi se otkrili polimorfizmi jednog nukleotida (SNP) koji su se pojavili u cijelom genomu. Povezani su s većim brojem godina ovulacije, godinama korištenja kontracepcijskih pilula ili dobi pri zadnjem porodu.

Što je studija pokazala?

Rezultati studije, koja je uključivala stotine genetskih varijanti, pokazali su da je šest bilo snažno povezano s većim brojem živorođene djece i smanjenim rizikom od EC-a. Rezultati su pokazali da je rizik od raka endometrija obrnuto proporcionalan broju živorođene djece. Žene koje su rodile troje beba imale su upola manji rizik od EC-a od žena koje nisu rađale. Slično, rizik je bio povećan kod žena koje su ovulirale veći broj godina.

"Istraživači su pronašli dokaze da bi smanjenje ovulacijskih godina moglo smanjiti rizik od raka endometrija, ali najjače veze upućuju na rađanje djeteta."

E-knjiga o genetici i genomici

Kompilacija najboljih intervjua, članaka i vijesti iz prošle godine. Preuzmite besplatnu kopiju

Poznato je da je rizik od EC-a povezan s nižom dobi u menarhi, starijom dobi u menopauzi i višim BMI. Dok se činilo da pojedinačni čimbenici pokazuju jaku pozitivnu ili negativnu povezanost s rizikom od EC-a, ovaj se učinak smanjio nakon prilagodbe za zbunjujuće čimbenike, pokazujući da je rizik povezan s dobi posljednjeg živorođenog djeteta, menopauzom i BMI-om.

Uz MR analizu, nakon kompenzacije zbunjujućih čimbenika, rizik od EC smanjen je za više od petine za žene koje su imale više djece. Na smanjenje rizika zbog ovog čimbenika nisu utjecali drugi poznati čimbenici rizika.

Zaštitni učinak porođaja može biti posljedica tumorogenog učinka neoponiranog estrogena, kojemu se suprotstavlja progesteron. Ovaj hormon brzo raste u ranoj trudnoći i ostaje visok tijekom cijele trudnoće. To bi moglo objasniti zaštitni učinak opažen kod uporabe COCP-a, iako to nije primijećeno u kraku MR-a, možda zbog nedostatka genetskih podataka ili zato što ne djeluje putem genetskih mehanizama.

Povezanost EC sa starijom životnom dobi u menopauzi mogla bi biti posljedica i objašnjena učincima faktora kao što su visoki BMI ili starija dob u menarhi. Međutim, MR nije pokazao neovisnu povezanost između BMI i EC nakon prilagodbe za druge čimbenike.

"Naši rezultati naglašavaju važnost razmatranja drugih unaprijed određenih čimbenika rizika sa snažnim implikacijama prilikom izvođenja MR analiza."

Suprotno tome, negativna povezanost broja živorođene djece s rizikom od EC-a u MR analizi nije se mogla objasniti utjecajem dobi u menarhi ili prirodnoj menopauzi ili BMI-u. Međutim, to je moglo utjecati na odnos.

Studija je također otkrila nekoliko lokusa povezanih s dobi pri posljednjem rođenju i godinama ovulacije na GWAS, no mnogi od njih mogli bi biti posljedica učinka visokog obrazovanja s njim povezanim kašnjenjem u započinjanju reproduktivne karijere ili starenjem u menopauzi.

Zaključak

Veći broj trudnoća pokazao se važnim zaštitnim čimbenikom, neovisno o ishodu trudnoće. Ovo potvrđuje prethodne studije. Kada se odvojeno ispita, mrtvorođenčad se ne čini zaštitnom u usporedbi sa živorođenom djecom, ali istraživači preporučuju daljnju analizu prije nego što to prihvate kao valjano.

Slično tome, nepotpune trudnoće, bilo spontane ili inducirane, bile su povezane sa smanjenim rizikom od EC-a, ali manje od trudnoće u punom terminu. Zanimljivo je da je povijest više induciranih pobačaja također imala značajniji zaštitni učinak na rizik od EC nego živorođena djeca. To bi moglo biti posljedica brzog povećanja progesterona u usporedbi s estrogenom u ranoj trudnoći.

Ovo ne objašnjava zašto su inducirani pobačaji zaštitniji od spontanih pobačaja ili živorođene djece, koji imaju istu razinu smanjenja rizika. Možda su žene koje su sklone pobačaju na neki način drugačije od onih koje nisu, ili proces pobačaja uključuje neke specifične zaštitne čimbenike.

Zbog nedostatka podataka mnoga pitanja ostaju neodgovorena, npr. Na primjer, jesu li žene koje su imale mlađu dob u prirodnoj menopauzi i koje bi stoga trebale biti pod manjim rizikom od EC-a nisu iskusile takvu zaštitu jer su primale HNL samo s estrogenom. Istraživači nisu znali dob kada je postavljena dijagnoza EK, iako je to značajan faktor rizika.

Postoji nedostatak dosljednosti između zaključaka multivarijantnih i MR krakova analize, vjerojatno zato što je većina potonjih bila ograničena nedostatkom podataka o genetskim varijantama. MR analiza nije uspjela potvrditi snažnu pozitivnu i negativnu povezanost godina ovulacije i korištenja COCP-a s rizikom od EC-a.

"Koliko znamo, ovo je prva studija koja pokazuje da broj živorođene djece može imati zaštitni učinak na rizik od EC-a, čak i kada se drugi čimbenici rizika uzmu u obzir."

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razlikovao učinak starije dobi posljednjeg živorođenog djeteta na rizik od EC od višeg živorođenog djeteta. Nadalje, mora se razriješiti kontradikcija između dviju analiza.

Izvor:

• Mehr Babys zu haben, senkt das Risiko von Endometriumkrebs. UQ-Nachrichten. https://www.uq.edu.au/news/article/2022/11/having-more-babies-lowers-risk-of-endometrial-cancer

Referenca:

• D’Urso, S. et al. (2022). Mendelsche Randomisierungsanalyse von Faktoren im Zusammenhang mit Ovulation und Fortpflanzungsfunktion und Endometriumkrebsrisiko. BMC-Medizin. https://doi.org/10.1186/s12916-022-02585-w. https://bmcmedicine.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12916-022-02585-w

.