Inhibitori P2Y12 povezani s nižim kardiovaskularnim događajima u usporedbi s aspirinom

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Davanje inhibitora P2Y12 lijeka protiv trgovine ljudima pacijentima s koronarnom arterijskom bolešću povezano je s nižom stopom kardiovaskularne smrti, srčanog i moždanog udara u usporedbi s tradicionalnim aspirinom, bez povećanog rizika od velikog krvarenja, otkriva studija koju je objavio The BMJ Today. Inhibitori P2Y12 često se daju uz aspirin ("dualna terapija") nakon perkutane koronarne intervencije (PCI) - postupka za proširenje ili deblokadu koronarne arterije - uz aspirin ("dvojna terapija") za sprječavanje kardiovaskularnih događaja kao što su srčani i moždani udar. Nakon nekoliko mjeseci pacijenti se obično prebace s dvojne terapije na doživotni aspirin, no neki...

Inhibitori P2Y12 povezani s nižim kardiovaskularnim događajima u usporedbi s aspirinom

Davanje inhibitora P2Y12 lijeka protiv trgovine ljudima pacijentima s koronarnom bolešću povezano je s nižom stopom kardiovaskularne smrti, srčanog i moždanog udara u usporedbi s tradicionalnim aspirinom, bez povećanog rizika od velikog krvarenja, otkriva studija koju je objavioBMJDanas.

Inhibitori P2Y12 često se daju uz aspirin ("dualna terapija") nakon perkutane koronarne intervencije (PCI) – postupka za proširenje ili deblokadu koronarne arterije – kako bi se spriječili kardiovaskularni događaji poput srčanog i moždanog udara.

Nakon nekoliko mjeseci, pacijenti se obično prebacuju s dvojne terapije na doživotni aspirin, ali neke su studije pokazale da je inhibitor P2Y12 učinkovitiji od aspirina za dugoročnu prevenciju.

Kako bi ovo dalje istražili, istraživači su analizirali pojedinačne podatke o pacijentima iz pet randomiziranih kliničkih ispitivanja koja su uključivala 16.117 pacijenata (prosječna dob 65; 24% žene) kojima je dodijeljen inhibitor P2Y12 (klopidogrel ili ticagrelor) ili aspirin nakon završetka dvojne terapije nakon PCI.

Nakon prosječnog praćenja od oko 4 godine, terapija inhibitorom P2Y12 bila je povezana s 23% nižim rizikom od kardiovaskularne smrti, srčanog udara ili moždanog udara u usporedbi s aspirinom, bez značajne razlike u velikom krvarenju. To znači da će za 46 pacijenata koji uzimaju inhibitor P2Y12 umjesto aspirina nakon dvojne terapije biti spriječena jedna kardiovaskularna smrt, srčani ili moždani udar.

Kada su rezultati razmatrani pojedinačno, terapija inhibitorom P2Y12 smanjila je srčane i moždane udare u usporedbi s aspirinom. Međutim, smrt od svih uzroka, kardiovaskularna smrt i tromboza stenta bile su slične između liječenja.

Istraživači priznaju da su neke promjene u izvornom dizajnu nekih eksperimenata bile potrebne za dobivanje konzistentnih podataka i da određene karakteristike pojedinačnih eksperimentalnih populacija mogu smanjiti mogućnost generalizacije rezultata.

Međutim, kažu da nije primijećena značajna razlika u velikom krvarenju među skupinama, a rezultati su bili dosljedni nakon daljnjih analiza uzete u obzir čimbenike kao što su dob, spol, zemljopisna regija, pušenje, prethodni srčani ili moždani udar, temeljna stanja i povijest lijekova, što sugerira da su robusni.

"Sve u svemu, ova studija podupire preferencijalnu monoterapiju p2y12 inhibitora u odnosu na aspirin zbog smanjenja velikih štetnih srčanih i cerebrovaskularnih događaja (MACCE) bez povećanog velikog krvarenja u srednjem roku", kažu istraživači u povezanom uvodniku.

Međutim, oni primjećuju da "srednjoročna učinkovitost ne mora nužno produžiti životni vijek, što je vrijeme tijekom kojeg savjetujemo pacijentima da nastave s ovim lijekovima."

Stoga sugeriraju da će "globalno reprezentativna studija koja kombinira izravne strategije monoterapije (uključujući prekid) s produljenim praćenjem pomoći našem razumijevanju dugoročnih učinaka monoterapije inhibitorom P2Y12 u klasi sekundarne prevencije nakon PCI."


Izvori:

Journal reference:

Giacoppo, D.,et al. (2025). Inhibitor P2Y12 ili aspirin nakon perkutane koronarne intervencije: meta-analiza podataka pojedinačnih pacijenata randomiziranih kliničkih ispitivanja. BMJ. doi.org/10.1136/bmj-2024-082561.