Ugroženo zdravlje: Osobe pogođene siromaštvom žive znatno kraće!

Dana 17. ožujka 2025. u Berlinu je održan kongres “Siromaštvo i zdravlje 2025” na kojem se raspravljalo o sve većoj zdravstvenoj nejednakosti u Njemačkoj. Socioekonomski čimbenici imaju značajan utjecaj na zdravstveno stanje stanovništva, kako je u svom izlaganju pojasnio Jens Hoebel s Instituta Robert Koch (RKI).

Hoebel je izvijestio o povećanom jazu u životnom vijeku između različitih društvenih klasa, koji se povećao od 2003. do 2022. Žene u socioekonomski nepovoljnijim regijama imaju očekivani životni vijek koji je 4,3 godine kraći od njihovih imućnijih vršnjaka, dok muškarci u tim regijama umiru 7,2 godine ranije. Ta je razlika bila manja početkom 2000-ih: žene su živjele 2,6 godina manje, a muškarci 5,7 godina manje.

Povećane nejednakosti uzrokovane COVID-19

Pandemija COVID-19 također je dovela do smanjenja očekivanog životnog vijeka u područjima u nepovoljnom položaju. Trend nejednakosti u zdravlju pogoršan je pandemijom, pri čemu ljudi niskog socioekonomskog statusa sve češće obolijevaju i umiru ranije. Ovakav razvoj događaja potvrđen je iu međunarodnoj studiji “Zdravstveno ponašanje djece školske dobi” (HBSC), koja pokazuje da mladi iz socioekonomski slabijih obitelji sve više pate od psihosomatskih tegoba.

Subjektivno blagostanje i zadovoljstvo životom djece iz kućanstava s niskim primanjima znatno su lošiji. Anne Kaman u svom je izlaganju istaknula pogoršanje mentalnog zdravlja djece i mladih, posebice tijekom pandemije. Također je otkrila spolne razlike, pri čemu su djevojčice češće prijavljivale stres nego dječaci.

Kevin Dadaczynski pozvao je na jednake zdravstvene mogućnosti za djecu i bolje školske propise kako bi se suprotstavile tim nejednakostima. Rolf Rosenbrock istaknuo je sve veće društveno uvjetovane nejednakosti u zdravstvenim i obrazovnim mogućnostima od 1995. godine.

Osim toga, Christoph Aluttis iz BIÖG-a komentirao je potrebu za svima dostupnim zdravstvenim sustavom. Claudia Röhl iz Savezne agencije za okoliš raspravljala je o povezanosti zaštite okoliša i zdravlja, posebice o tome da su kućanstva s niskim primanjima češće izložena onečišćenju okoliša. Na kraju, Ina Czyborra je naglasila da je zdravlje demokratski projekt i da se sudjelovanje mora promicati.

U opsežnoj analizi društvenih razlika u mortalitetu i očekivanoj životnoj dobi vrednovani su podaci Socio-ekonomskog panela (SOEP) od 1992. do 2016. godine. Postalo je jasno da 13% žena i 27% muškaraca iz skupine s najnižim dohotkom umire prije 65. godine života. U skupini s najvišim dohotkom taj je udio samo 8% žena i 14% muškaraca.

Prosječni životni vijek pri rođenju je 4,4 godine kraći za žene u najnižoj dohodovnoj skupini nego u najvišoj, a za muškarce je razlika čak 8,6 godina. Značajne su razlike i u dobi od 65 godina: žene imaju 3,7 godina kraći očekivani životni vijek, a muškarci 6,6 godina kraći očekivani životni vijek između dohodovnih skupina. Analize trendova pokazuju da su društvene razlike u očekivanom životnom vijeku ostale relativno stabilne u posljednjih 25 godina, kako je pokazalo istraživanje Instituta Robert Koch.