Stohastička analiza baca svjetlo na starenje i vrijeme menopauze

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Menopauza, potaknuta starenjem i iscrpljivanjem rezerve jajnika, označava kraj plodnosti žene, i dok su mnogi aspekti ovih procesa dobro poznati, ukupna dinamika ostaje nejasna. Nova studija istraživača sa Sveučilišta Rice, objavljena u Biophysical Journalu 10. veljače, predstavlja novi pristup rješavanju složenih obrazaca starenja jajnika korištenjem stohastičke analize, matematičkog pristupa koji proučava sustave procjenom svih potencijalnih ishoda korištenjem slučajne vjerojatnosti. Pod vodstvom Anatolija Kolomiskog, profesora kemije te kemijskog i biomolekularnog inženjerstva, istraživački tim razvio je teorijski okvir...

Stohastička analiza baca svjetlo na starenje i vrijeme menopauze

Menopauza, potaknuta starenjem i iscrpljivanjem rezerve jajnika, označava kraj plodnosti žene, i dok su mnogi aspekti ovih procesa dobro poznati, ukupna dinamika ostaje nejasna. Nova studija istraživača sa Sveučilišta Rice objavljena u Biofizički časopis10. veljače predstavlja novi pristup razotkrivanju složenih obrazaca starenja jajnika korištenjem stohastičke analize, matematičkog pristupa koji ispituje sustave procjenom svih potencijalnih ishoda korištenjem slučajne vjerojatnosti.

Pod vodstvom Anatolija Kolomiskog, profesora kemije te kemijskog i biomolekularnog inženjerstva, istraživački tim razvio je teorijski okvir koji kvantitativno predviđa vrijeme menopauze. Analizirajući prijelaz folikula jajnika u različitim fazama, istraživački model objašnjava zašto dolazi do menopauze i baca svjetlo na individualnu varijabilnost i populacijske razlike. Ova bi otkrića mogla poboljšati planiranje plodnosti, utjecati na odluke o zdravstvenoj skrbi vezane uz hormonske terapije i poboljšati naše razumijevanje zdravstvenih rizika povezanih sa starenjem jajnika.

Promatrajući menopauzu kao sekvencijalni proces koji uključuje nasumične prijelaze folikula, možemo bolje razumjeti individualnu varijabilnost i trendove u cijeloj populaciji u vremenu menopauze. “

Anatolij Kolomisky, profesor kemije te kemijskog i biomolekularnog inženjerstva, Sveučilište Rice

Novi teorijski model otkriva tajnu menopauze

Das Forschungsteam stellte die Hypothese auf, dass das Altern des Ovariums einem stochastischen sequentiellen Prozess folgt, der von Follikeln beeinflusst wird, die über mehrere Entwicklungsstadien wechseln. Im Gegensatz zu früheren Studien, die sich hauptsächlich auf hormonelle und genetische Einflüsse konzentrierten, wurde in dieser Studie explizite analytische Berechnungen verwendet, die durch umfangreiche Computersimulationen unterstützt wurden.

Pristup je omogućio istraživačima da modeliraju postupno iscrpljivanje folikularnih rezervi jajnika i daju detaljan kvantitativni okvir u skladu s medicinskim podacima iz različitih populacija.

"Primjenom stohastičke analize možemo ići dalje od širokih promatranja i razviti precizne, prediktivne uvide u vrijeme i varijabilnost menopauze", rekao je Kolomisky.

Ključna otkrića otkrivaju vrijeme menopauze

Istraživači su otkrili univerzalni odnos između tri kritična čimbenika: početne folikularne rezerve, stope pražnjenja jajnika i praga koji pokreće menopauzu. Njihov model također je otkrio da se menopauza javlja u iznenađujuće uskoj dobnoj skupini, što je fenomen koji još nije u potpunosti objašnjen.

"Jedno od najneočekivanijih otkrića bila je sinkronizacija folikularnih prijelaza, što može regulirati vrijeme menopauze", rekao je Kolomisky. "Ovo sugerira da temeljni biokemijski procesi osiguravaju relativno dosljednu dob menopauze unatoč individualnim varijacijama."

Anupam Mondal, Postdoktorand am Zentrum für theoretische biologische Physik und Studenten Evelina Tcherniak vom Department of Biomolekular Engineering mitautorisierten die Studie, die von der Welch Foundation und dem Zentrum für theoretische biologische Physik unterstützt wurde.


Izvori:

Journal reference:

Mondal, A.,et al. (2025). Stohastička analiza starenja ljudskih jajnika i vremena menopauze. Biofizički časopis. doi.org/10.1016/j.bpj.2025.02.004.