Jaja se vraćaju na jelovnik: studija ne nalazi povezanost s pretilošću ako se konzumiraju umjereno

Jaja se vraćaju na jelovnik: studija ne nalazi povezanost s pretilošću ako se konzumiraju umjereno

Novo istraživanje razotkriva mitove o jajima i pretilosti. Oni pokazuju kako umjerena konzumacija promiče zdravlje, ističući najbolje metode kuhanja za maksimalnu nutritivnu vrijednost.

Fosfolipidi dobiveni iz jaja: Komponente kao što je lecitin ne samo da pomažu smanjiti apsorpciju kolesterola, već također podržavaju metabolizam masti, pomažući u sprječavanju pretilosti i povezanih zdravstvenih rizika.

U nedavnoj recenziji objavljenoj u časopisuPeradarstvoIstraživači su proveli opsežnu studiju kako bi otkrili može li česta konzumacija jaja povećati rizik od pretilosti kod zdravih ljudi. Pregledali su dva desetljeća literature o prehrani između 2002. i 2022. i otkrili da većina hranjivih tvari dobivenih iz jaja (lecitini, apolipoproteini i nezasićene masne kiseline) nije povezana s povećanim rizikom od pretilosti. Iznenađujuće, većina istraživanja sugerira da te hranjive tvari smanjuju vjerojatnost pretilosti reguliranjem metabolizma masti. Istraživanje je također primijetilo da individualni odgovori na kolesterol u prehrani variraju. Neki ljudi su klasificirani kao "dobro reagirajući" koji mogu doživjeti značajne promjene u razinama kolesterola, naglašavajući važnost personaliziranih prehrambenih savjeta.

Konkretno, utvrđeno je da izbor načina kuhanja značajno mijenja nutritivni sastav jaja, čime značajno utječe na njihov fiziološki učinak na ljudsko zdravlje. Konkretno, meko kuhana jaja su identificirana kao optimalna metoda jer sadrže najviše korisnih nutrijenata u usporedbi s tvrdo kuhanim ili prženim jajima. Ukratko, sedam do osam jaja tjedno nije povezano s povećanim rizikom od pretilosti kod zdravih ljudi.

pozadina

Metode kuhanja i očuvanje hranjivih tvari: prženje i pregrijavanje jaja dovodi do značajnog gubitka hranjivih tvari, dok kuhanje na meko čuva bitne vitamine, lipide i bioaktivne spojeve, što ga čini najzdravijom metodom kuhanja.

Pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema modernog društva. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da jedna od osam osoba živi s tom bolešću. Stanje karakterizira neprirodna težina (indeks tjelesne mase [BMI] > 30). Povezan je s brojnim kroničnim i potencijalno po život opasnim bolestima, uključujući kardiovaskularne bolesti (KVB), dijabetes tipa 2 (T2D), bolesti jetre i određene vrste raka.

Zabrinjavajuće je da prevalencija pretilosti raste brzinom bez presedana. Trenutne prognoze pretpostavljaju da će više od polovice svjetske populacije živjeti s kroničnom bolešću do 2035. Prethodna istraživanja su otkrila da je neoptimalno zdravstveno ponašanje, posebice prehrana, vodeći uzrok pretilosti.

Jaja su uobičajen, pristupačan i često konzumiran izvor visokokvalitetnih proteina, hranjivih tvari i esencijalnih aminokiselina. Nažalost, jaja su bogata kolesterolom (otprilike 186 mg po velikom jajetu), što je značajan faktor rizika za pretilost. Iako nekoliko studija pokazuje da umjerena konzumacija jaja (1-2 jaja dnevno) ne utječe značajno na razinu kolesterola u krvi, postoje značajne varijacije u individualnim odgovorima, pri čemu neki pojedinci metaboliziraju kolesterol iz hrane učinkovitije od drugih. Nedostatak sveobuhvatnih recenzija o ovoj temi ostavlja kliničarima, nutricionistima i potrošačima nejasne zdravstvene učinke hranjivih tvari dobivenih iz jaja i njihove pojedinačne ili dodatne rizike od pretilosti.

O recenziji

Ovo istraživanje imalo je za cilj razjasniti povezanost između konzumacije jaja (kod zdravih ljudi) i pojave pretilosti, s fokusom na pojedinačne i sumativne učinke različitih hranjivih tvari dobivenih iz jaja, te bi tako trebalo informirati buduće prehrambene smjernice o dobrobiti i štetnosti konzumacije jaja (uključujući smjernice za dnevni/tjedni preporučeni unos). Provjera publikacija provedena je prilagođenim pretraživanjem po ključnim riječima u tri online repozitorija znanstvene literature – Scopus, PubMed i Google Scholar. U tim repozitorijima između 2002. i 2022. traženi su relevantni članci, publikacije, recenzije ili meta-analize.

Identificirane publikacije pregledane su kako bi se uklonili duplikati, publikacije koje nisu na engleskom jeziku, kratke komunikacije, izvješća o slučajevima ili publikacije s nepotpunim informacijama. Nakon toga, sintetizirani pregled uključio je publikacije koje jezgrovito definiraju pretilost i navode zdravstvene rizike, globalne trendove potrošnje, trenutnu prevalenciju i buduće projekcije. Zatim identificira i prikuplja podatke o hranjivim tvarima dobivenim iz jaja koje se obično koriste u istraživanju pretilosti, posebice o kolesterolu, lecitinu, masnim kiselinama, proteinima, vitaminima i mineralima.

Provjerite rezultate

Globalni trendovi u potrošnji jaja: Kina je vodeća u svijetu u proizvodnji i potrošnji jaja s godišnjom potrošnjom od 298 jaja po glavi stanovnika, naglašavajući ulogu jaja kao osnovne namirnice u raznolikoj prehrani.

Istraživanje je identificiralo kolesterol kao najkontroverzniji nutrijent u diskursu o pretilosti jaja, ali naglašava da je endogena modulacija vanjskog kolesterola unesenog u zdravo ljudsko tijelo više nego dovoljna da objasni umjerenu konzumaciju jaja (~1-2 jaja dnevno). Prethodna istraživanja nisu uspjela dokazati konkretnu vezu između umjerene konzumacije jaja i pretilosti ili prekomjerne težine (BMI > 25). Ove zaključke podupire sažeta statistika koja pokazuje da <10 jaja tjedno ne mijenja značajno rizik od pretilosti.

Nasuprot tome, jaja su jedan od najzdravijih izvora proteina i esencijalnih aminokiselina, a također sadrže značajne količine vitamina i minerala, što naglašava njihove ukupne zdravstvene prednosti. "Kada je tjedni unos između sedam i osam, ljudi s normalnom težinom BMI <25 nisu izloženi riziku od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti i maksimalno povećavaju unos hranjivih tvari", objasnili su autori.

Nedavna istraživanja sugeriraju da metode kuhanja mogu promijeniti profil hranjivih tvari u jajima, pri čemu prženje i pregrijavanje dovode do gubitka hranjivih tvari. Meko kuhana jaja, koja sadrže i lipide i bioaktivne hranjive tvari, preporučena su kao najhranjiviji način pripreme. Međutim, nekuhani bjelanjak jajeta može predstavljati rizik zbog antinutritivnih čimbenika i bakterijske kontaminacije. Trenutačne prehrambene preporuke smatraju da su kuhana ili meko kuhana jaja najzdravija, iako su potrebna daljnja ciljana istraživanja kako bi se te pretpostavke potvrdile.

Zaključci

Snaga vitamina: Jaja sadrže gotovo sve vitamine osim vitamina C, a žumanjak sadrži vitamine topive u mastima kao što su A, D, E i K, koji su neophodni za razne tjelesne funkcije.

Ovaj sveobuhvatni pregled naglašava nedostatak dokaza koji podupiru povezanost između česte, ali umjerene konzumacije jaja i povećanog rizika od pretilosti. Ograničena literatura koja ispituje sadržaj kolesterola u jajima sa štetnim zdravstvenim posljedicama pokazuje da su endogeni mehanizmi modulacije kolesterola u ljudskom tijelu dovoljni da objasne višak kolesterola koji potječe iz jaja. Nasuprot tome, jaja su jedan od najzdravijih izvora proteina, esencijalnih aminokiselina i mikronutrijenata koji pozitivno utječu na ljudsko zdravlje.

Zaključno, zdravstvene dobrobiti jaja čine ih idealnim dodatkom svakodnevnoj ljudskoj prehrani. Dok ljudi s već postojećim stanjima kolesterola (visoka reaktivnost ili visoke početne razine) možda trebaju ograničiti svoju tjednu konzumaciju jaja, zdravi pojedinci ne bi trebali imati problema s manje od 10 jaja tjedno. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ispitalo kako kulturološke prehrambene navike i konzumacija jaja utječu na rizik od pretilosti, budući da se prehrambene navike značajno razlikuju među populacijama. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se odredile najbolje metode kuhanja za optimalnu apsorpciju hranjivih tvari u jajima.

Nema sustavnog pregleda, rezultati nisu prikazani, očito pod utjecajem industrije. Peradarstvo??

Izvori: