Australija uvodi 'pravo na isključenje' za radnike

Australija uvodi 'pravo na isključenje' za radnike

U digitalnom dobu, gdje smo često preplavljeni stalnom povezanošću, u Australiji se sada događa nešto temeljno: na snagu stupa novi zakon koji će omogućiti milijunima radnika da se "isključe" nakon posla. To znači da više ne moraju biti dostupni svojim šefovima i ne moraju odgovarati na poruke ili pozive osim ako se radi o hitnom slučaju.

Takozvani “Amandman na zakon o poštenom radu”, koji je Sabor usvojio u veljači, odmah će se primjenjivati ​​na zaposlenike u srednjim i velikim tvrtkama. Novi propisi dopuštaju zaposlenicima da isključe svoje mobitele nakon posla. Međutim, za manje tvrtke s manje od 15 zaposlenih ti će se propisi primjenjivati ​​tek za godinu dana.

Značenje novog propisa

Premijer Anthony Albanese istaknuo je ovaj zakon kao važan korak za mentalno zdravlje ljudi. "Želimo biti sigurni da ljudi koji nisu plaćeni 24 sata dnevno ne moraju raditi 24 sata dnevno", objasnio je u intervjuu za australsku televizijsku kuću ABC. Ovaj se zakon smatra pristupom poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života, za koji studije pokazuju da je lošiji u Australiji nego u mnogim drugim zemljama.

Važnost ove reforme postaje osobito jasna kada se uzme u obzir da slični zakoni već postoje u nekoliko zemalja. U Francuskoj, na primjer, od 2017. godine veće tvrtke zakonom su obvezne svojim zaposlenicima dati “pravo da se isključe”. Takve odredbe imaju za cilj spriječiti zaposlenike od stresa i preopterećenosti zbog stalne dostupnosti na poslu.

Unatoč općem odobravanju zakona, čuju se i kritični glasovi iz gospodarstva. Industrijska udruga Ai Group opisala je reformu kao "ishitrenu, loše promišljenu i vrlo zbunjujuću". To bi moglo dovesti do toga da i poslodavci i zaposlenici budu nesigurni kako reagirati u određenim situacijama, osobito kada je poziv izvan radnog vremena neophodan – primjerice da bi se dobila podrška za dodatnu smjenu.

U Australiji, zakon ima za cilj revolucionirati radnu kulturu uz istovremeno promicanje mentalnog zdravlja zaposlenika. Zaštitom slobodnog vremena, vlasti se nadaju da se zaposlenici mogu bolje usredotočiti na svoje obitelji i svoje živote izvan posla. Sve više ljudi shvaća da je psihičko i emocionalno stanje presudno za cjelokupnu kvalitetu života. Studije pokazuju da su ljudi koji imaju ravnotežu između posla i slobodnog vremena produktivniji i sretniji.

Osim toga, trend u drugim zemljama pokazuje da nacionalni propisi o pristupačnosti tijekom slobodnog vremena nisu samo mogući, nego i nužni kako bi se zadovoljili zahtjevi modernog radnog svijeta. Australski primjer bi stoga mogao poslužiti kao uzor drugim zemljama i regijama koje imaju slične probleme u načinu rada.

Što se tiče pravnog okvira u Njemačkoj, ovdje zaposlenici ne moraju nužno biti dostupni izvan radnog vremena, sve dok je njihovo radno vrijeme jasno definirano. Ipak, postoje iznimke, poput dežurstava, gdje djelatnici moraju biti spremni za rad u svakom trenutku. Menadžeri također često podliježu ugovornim obvezama koje zahtijevaju da budu dostupni izvan redovnog radnog vremena.

dpa/AFP/kreis