Bruxelles za zdravlje: akteri EU-a raspravljaju o strategijama protiv nezaraznih bolesti”

Bruxelles za zdravlje: akteri EU-a raspravljaju o strategijama protiv nezaraznih bolesti”

U srcu Bruxellesa 10. rujna 2024. okupit će se ključni dionici iz regije WHO-a kako bi se pozabavili važnim izazovom našeg vremena: borbom protiv nezaraznih bolesti. Ovo područje, koje pokriva širok raspon zdravstvenih problema, u središtu je zajedničke inicijative WHO-a i Europske unije, koje žele slijediti učinkovitu strategiju prevencije. Ključni cilj ovog sastanka je procijeniti napredak koji su postigle države članice prema globalnim ciljevima smanjenja rane smrtnosti za jednu trećinu do 2030.

Tijekom događaja, predstavnici ministarstava zdravstva i zdravstvenih institucija EU-a te stručnjaci i angažirani akteri iz civilnog društva intenzivno će raspravljati o napretku u provedbi ciljeva održivog razvoja (SDGs) i dobrovoljnih ciljeva za nezarazne bolesti (NCD). Ti su ciljevi važni ne samo za zaštitu zdravlja stanovništva, već i za smanjenje opterećenja zdravstvenih sustava.

Usredotočite se na suradnju i dijeljenje najboljih praksi

Jedan od glavnih ciljeva sastanka bit će razmjena uspješnih modela i praksi koje su se pokazale uspješnima u dotičnim zemljama. Poseban fokus stavljen je na takozvane “WHO Best Buys”, obećavajuće mjere za borbu protiv nezaraznih bolesti. Ovaj inteligentni pristup ima za cilj potaknuti zemlje da prilagode učinkovite strategije koje su već uspjele u drugim regijama.

Događaj također pruža platformu za raspravu o ključnim izazovima u nadzoru i kontroli nezaraznih bolesti. Stručnjaci će ispitati postojeće pokazatelje i izraditi prijedloge za poboljšanje prikupljanja podataka. Cilj nije samo pratiti napredak, već i optimizirati strategije promicanja zdravlja i prevencije u Europi.

Osim toga, ispitat će se uloga inicijativa "Zajedničko djelovanje u sprječavanju nezaraznih bolesti" (JA PreventNCD) i "Zajedničko djelovanje u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa" (JACARDI). Ovi programi služe kao smjernice i omogućuju državama da razviju i provedu strukturirani pristup jačanju zdravstvenih sustava.

• Diskussion der Fortschritte der Mitgliedstaaten in Bezug auf die SDG-Ziele.
• Austausch von Erfolgsgeschichten zur Umsetzung der WHO-Maßnahmen.
• Identifizierung von Herausforderungen und Verbesserungspotenzialen in der Überwachung.
• Erforschung der Rolle der bestehenden Initiativen für die integrierte Überwachung.
• Stärkung der Zusammenarbeit zwischen verschiedenen Akteuren im Gesundheitswesen.

Ovaj zajednički događaj također će biti ključna pripremna faza za Četvrto zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda na visokoj razini o nezaraznim bolestima 2025. To će sudionicima dati priliku da konsolidiraju svoju vodeću ulogu u borbi protiv ove skupine bolesti i dodatno intenziviraju mjere u svojim zemljama.

Zajednički cilj za zdraviju budućnost

Nadolazeći dani u Bruxellesu mogli bi se smatrati prijelomnim za europsku zdravstvenu politiku. Ulozi su veliki, posebno s obzirom na rastuću statistiku o nezaraznim bolestima, borba protiv kojih ne koristi samo zdravlju pojedinaca, već i gospodarskoj stabilnosti zemalja. Usredotočenost na koordinirani pristup praćenju i borbi protiv ovih bolesti učinit će još jedan korak prema zdravijoj budućnosti za sve europske građane.

Učinci nezaraznih bolesti na zdravlje

Nezarazne bolesti (NCD), kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, bolesti dišnog sustava i neki oblici raka, značajno opterećuju zdravstvene sustave. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), NCD su odgovorne za približno 71% svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Europi je taj broj čak i veći, a mnoge od ovih bolesti uzrokuju čimbenici rizika koji se mogu spriječiti, kao što su nezdrava prehrana, nedostatak tjelovježbe, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola. Ove bolesti ne samo da dovode do prerane smrti, već i do smanjene kvalitete života i značajnih ekonomskih troškova.

Važno je biti svjestan dugoročnih zdravstvenih posljedica. Studije pokazuju da je prevalencija NCD-a u stalnom porastu u mnogim europskim zemljama. To predstavlja zdravstveni izazov i zahtijeva razvoj učinkovitih strategija prevencije. WHO stoga preporučuje intenziviranje provedbe dokazanih mjera za promicanje zdravlja i borbu protiv čimbenika rizika.

Uloga politike i političke mjere

Mjere politike igraju ključnu ulogu u borbi protiv nezaraznih bolesti. Ključne su inicijative za promicanje zdravih stilova života i reguliranje čimbenika rizika. U mnogim zemljama vlade su već provele zdravstvene strategije usmjerene na smanjenje nezaraznih bolesti. To uključuje, primjerice, povećanje poreza na duhan i alkoholna pića, promicanje zdrave prehrane i programe tjelesne aktivnosti u školama.

Jedan pristup koji se pokazao učinkovitim je suradnja između različitih sektora, uključujući zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu i poslovanje. Takav multimodalni pristup omogućuje razvoj sveobuhvatnijih rješenja koja ne samo da promiču zdravlje, već također uzimaju u obzir društvene i ekonomske čimbenike.

Aktualne statistike o nezaraznim bolestima u Europi

U 2022. WHO je zabilježio porast slučajeva pretilosti u Europi, pri čemu je gotovo 60% odraslih klasificirano kao pretilo ili pretilo. Ove brojke su alarmantne budući da je pretilost glavni čimbenik rizika za nekoliko nezaraznih bolesti. Istraživanje iz 2023. pokazalo je da 70% ispitanika vjeruje da bi njihove vlade trebale učiniti više u borbi protiv nezaraznih bolesti.

Dodatno, podaci pokazuju da su se godine života izgubljene zbog nezaraznih bolesti povećale u posljednjih pet godina. Sve u svemu, ovo predstavlja izazov ne samo za javno zdravstvo, već i za gospodarstvo i socijalne sustave u pogođenim zemljama. Potreba za preokretom ovih trendova i dokumentiranjem napretka u prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti imat će središnju ulogu na nadolazećem događaju u Bruxellesu u rujnu 2024.

Reference na ove podatke mogu se pronaći na WHO početna stranica gdje se pružaju sveobuhvatne informacije o učincima nezaraznih bolesti na zdravlje, kao i ažurirane statistike i politike.