Živjeti zdravo u stresnoj svakodnevici: stručnjaci daju vrijedne savjete!

Političarka Zelene stranke Ricarda Lang u intervjuu je izvijestila o svojim zdravstvenim promjenama. Prema Süddeutsche Zeitung prilagodila je svoj stil života manje jesti u pokretu, češće kuhati i više spavati. Ove promjene dovele su do željenog gubitka težine.

Stručnjakinja za prehranu Daniela Krehl iz Bavarskog potrošačkog centra dala je nekoliko savjeta o zdravoj prehrani koji bi trebali pomoći u užurbanoj svakodnevici. Prvi savjet odnosi se na ponašanje pri grickanju: grickalice treba izbjegavati tijekom rada za računalom. Umjesto toga, savjetuje jesti cjelovite i zasitne obroke, uz preporučeni doručak koji se sastoji od kruha od cjelovitih žitarica sa krem ​​sirom i povrćem. Krehl također preporučuje umjerenu konzumaciju orašastih plodova kao hranjivu alternativu međuobroku.

Praktični savjeti za upravljanje stresom prehranom

Još jedan koristan savjet je započeti obroke s povrćem ili salatom, jer tijelo šalje signale sitosti nakon otprilike 20 minuta. Visokokaloričnu hranu ne treba nužno zabraniti, ali se prije toga preporučuje jesti zdrave međuobroke.

Krehl preporučuje zamjenu to-go obroka s domaćim jelima. Ne samo da nude veću kontrolu nad sastojcima, već mnoge kantine sada nude zdravije alternative kao što su salata. Redovita tjelovježba također je neophodna za zdrav život. Prijedlozi za uključivanje više tjelovježbe u svakodnevni život uključuju, na primjer, raniji izlazak sa stanice ili korištenje pauze za ručak za šetnju.

Zanimljiva studija Medicinskog fakulteta Wake Forest, objavljena u Medizindoc, bavi se vezom između prehrambenih navika i stresa. Studija pokazuje da stres ne utječe samo na radnu izvedbu i osobne odnose, već također povećava rizik od kroničnih bolesti poput bolesti srca i Alzheimerove bolesti. Prema znanstvenicima, mediteranska prehrana mogla bi smanjiti fiziološke učinke stresa i tako podržati zdravo starenje.

Studija ispituje učinke kroničnog i akutnog stresa na životinje hranjene zapadnjačkom ili mediteranskom prehranom. Dok je zapadnjačka prehrana bogata životinjskim proteinima, solju i šećerom, mediteranska se prehrana oslanja na biljne izvore. Rezultati pokazuju da životinje na mediteranskoj prehrani imaju veću otpornost na stres i brži oporavak od stresa te da ova prehrana pomiče ravnotežu u živčanom sustavu u korist parasimpatičkog živčanog sustava.

Osim toga, identificirane su tri specifične namirnice protiv stresa: zelene zobene pahuljice, koje su bogate vitaminima B1 i B3, orašasti plodovi, koji sadrže magnezij i vitamine B, te banane, koje osiguravaju triptofan, koji se pretvara u serotonin. Ova otkrića sugeriraju da prelazak na mediteransku prehranu može pomoći u smanjenju negativnih učinaka psihičkog stresa.