Upozorenje stručnjaka za dugovječnost: Zbog ovih svakodnevnih pogrešaka starimo brže!
Dugovječnost i zdravlje: Stručnjaci upozoravaju na svakodnevne pogreške koje ubrzavaju starenje. Ovdje možete pronaći savjete kako ih izbjeći.

Upozorenje stručnjaka za dugovječnost: Zbog ovih svakodnevnih pogrešaka starimo brže!
Stručnjak upozorava na svakodnevne pogreške koje mogu ubrzati naš proces starenja. Nils Behrens, stručnjak za dugovječnost, objasnio je na FIBO u Kölnu da nisu samo genetski čimbenici, već i stil života odlučujući za brzinu starenja tijela. Međutim, kako se prosječni životni vijek povećava, mnogi se ljudi suočavaju s budućnošću s kroničnim bolestima. Izazov u dugovječnosti je odgoditi bolesti povezane sa starenjem i povećati zdrave godine života.
Behrens je istaknuo četiri specifične svakodnevne navike koje ubrzavaju proces starenja:
- Chronische Entzündungen: Diese werden oft durch Zucker und stark verarbeitete Lebensmittel ausgelöst, die als Haupttreiber für Krankheiten wie Diabetes und Alzheimer gelten.
- Dauerstress: Ein erhöhter Cortisolspiegel fördert Entzündungen und schwächt das Immunsystem. Stressreduktion ist daher von großer Bedeutung.
- Schlafmangel: Ausreichender Schlaf ist notwendig für die Entgiftung des Gehirns. Zu wenig Schlaf erhöht das Risiko für neurodegenerative Erkrankungen.
- Alkohol: Der Mythos, dass Rotwein gesund sei, wird widerlegt; um wirksame Mengen an Resveratrol zu konsumieren, müsste man unrealistisch viel trinken.
Dijeta za borbu protiv upale
Protuupalna dijeta smatra se ključem u borbi protiv kronične upale. Ova dijeta zahtijeva uklanjanje upalnih namirnica. Prema studiji Nacionalnog instituta za zdravlje, prerađenu hranu s nečitkim sastojcima treba izbjegavati. To posebno uključuje veganske zamjenske proizvode za meso, lagane proizvode te umjetno zrelo voće i povrće.
Istraživanja također naglašavaju da konzumacija pravih žitarica poput pšenice, pira i zobi može biti štetna za probavu i metabolizam. Dok je gluten problematičan samo za neke ljude, drugi toksični proteini u žitaricama također mogu biti štetni. Preporučljivo je obratiti pozornost na opasne masnoće te ograničiti unos višestruko nezasićenih masnoća na maksimalno 5% ukupnih kalorija. Istodobno, pravi omjer masti, bjelančevina i ugljikohidrata može vratiti metaboličku fleksibilnost i aktivirati metabolizam.
Preporuke također uključuju izbjegavanje alkohola tijekom razdoblja "resetiranja" i pronalaženje fermentiranih proizvoda korisnima. Osim toga, dnevno treba unositi 100 g povrća na 10 kg tjelesne težine. Voće treba konzumirati umjereno, au prehranu se mogu uključiti i orašasti plodovi i gljive. Riba i juha od kostiju ističu se kao protuupalne namirnice koje mogu pridonijeti boljem zdravlju.
Za više informacija o ovim temama možete pročitati članke iz 24vita.de i pmc.ncbi.nlm.nih.gov savjetovati.