Tjelesna aktivnost djece može spriječiti pušenje duhana tijekom adolescencije

Tjelesna aktivnost djece može spriječiti pušenje duhana tijekom adolescencije

Manje je vjerojatno da će adolescenti početi pušiti duhan ako od djetinjstva počnu s umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću (MVPA), pokazuje nova studija provedena u suradnji između sveučilišta u Bristolu i Exeteru u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sveučilišta istočne Finske, a pokazuje i Sveučilište istočne Finske. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Behavior Research and Therapy.

Pušenje duhana u djetinjstvu i tinejdžerskoj dobi snažan je čimbenik rizika koji se može spriječiti za prerano strukturno i funkcionalno oštećenje srca već u srednjim dvadesetima. Studije intervencije tjelesne aktivnosti izvijestile su o smanjenoj stopi pušenja kod odraslih. Međutim, studije o tjelesnoj aktivnosti za sprječavanje pušenja kod djece i adolescenata nisu dale uvjerljive rezultate zbog kratkog trajanja studija, male veličine populacije i nedostatka podataka o tjelesnoj aktivnosti.

Ova studija najveće je i najdulje praćenje MVPA-e temeljene na akcelerometru i ponašanja pušača među mladom svjetskom populacijom. Praćeno je 2503 djece iz skupine djece 90-ih Sveučilišta u Bristolu u dobi od 11 do 24 godine. Prevalencija pušenja u dobi od 13, 15 i 24 godine bila je 1,5%, odnosno 13,5%. 26,6 posto.

Na početku su djeca provela šest sati dnevno u sjedećem položaju, šest sati dnevno baveći se laganom tjelesnom aktivnošću i približno 55 minuta dnevno u MVPA. Tijekom praćenja u mlađoj odrasloj dobi, devet sati dnevno provodilo se sjedeći, tri sata dnevno uključeno u laganu tjelesnu aktivnost i približno 50 minuta dnevno u MVPA. U uzorcima krvi natašte za djecu također je više puta mjeren lipoproteinski kolesterol niske gustoće, lipoproteinski kolesterol visoke gustoće, trigliceridi, glukoza, inzulin i C-reaktivni protein visoke osjetljivosti. U analizama su uzeti u obzir krvni tlak, broj otkucaja srca, socioekonomski status, obiteljska anamneza kardiovaskularnih bolesti te masna i nemasna masa mjerena dvoenergetskom rendgenskom apsorpciometrijom.

Prema studiji, 6 od 1000 djece koja su bila uključena u MVPA do dobi od 11 godina imalo je 60% 13-godišnjaka koji bi uzeli svoj prvi dim duhana zbog sudjelovanja u MVPA od djetinjstva.

Skromniji preventivni učinak primijećen je kasnije u praćenju. Kontinuirano izlaganje MVPA od djetinjstva do mlade odrasle dobi moglo bi spriječiti pušenje kod 8 na 1000 mladih odraslih osoba kada je prevalencija pušenja bila 266 na 1000 mladih odraslih osoba.

Osim toga, tinejdžeri koji su bili nepušači u dobi od 13 i 15 godina provodili su 15 minuta dnevno u dobi od 24 godine u usporedbi s onima koji su imali povijest pušenja u dobi od 13 i 15 godina.

Izloženost u djetinjstvu nije bila prospektivno povezana s rizikom od početka pušenja i dugotrajnog pušenja.

Potencijal MVPA-a za prevenciju pušenja imao je snažnu uzročno-posljedičnu dosljednost u svim testiranim statističkim modelima, ali se učinak smanjivao tijekom mlade odrasle dobi. Utoliko je važnije da zakonodavstvo štiti mlade od pušenja duhana i započinjanja uporabe nikotina. “

Andrew Agbaje, liječnik i izvanredni profesor (predavač) kliničke epidemiologije i zdravlja djece, Sveučilište Istočne Finske

“Pušenje u odrasloj dobi je dobro, ali kasno, budući da preostali dugoročni rizik od srčanih bolesti za sljedećih trideset godina još uvijek postoji kod adolescenata, budući da je isti aktivni sastojak i u dimu i u duhanu bez dima nikotin”, zaključuje Agbaje.

Agbajeovo istraživanje podržano je istraživačkim potporama Zaklade Jenny i Antti Wihuri, Središnjeg fonda Finske kulturne zaklade, Regionalnog fonda Finske kulturne zaklade North Savo, Zaklade Orion Research, Zaklade Aarne Koskelo, Zaklade Antti i Tyyne Soininen, Zaklade Paulo, Zaklade Paulo, Zaklade Aarne Koskelo, Zaklade Yrjö Jahnsson, Zaklade Paavo Nurmi, Finska zaklada za kardiovaskularna istraživanja, Zaklada Ida Montin, Zaklada Eino Räsänen, Zaklada Matti i Vappu Maukonen, Zaklada za pedijatrijska istraživanja, Zaklada Alfred Kordelin i Zaklada Novo Nordisk.

Izvori: