Novorođenčad osjeća bol prije nego što to potpuno shvati
Moždane mreže odgovorne za otkrivanje, razumijevanje i emocionalno reagiranje na bol razvijaju se kod dojenčadi u dojenčadi, pri čemu se svjesno razumijevanje boli u potpunosti ne razvija sve do rođenja, sugerira nova studija koju su vodili istraživači s UCL-a (University College London). Autori studije, objavljene u časopisu Pain, ispitali su kako se različiti načini obrade boli razvijaju vrlo rano skeniranjem mozga prerano rođene djece. Bol je složeno iskustvo s fizičkim, emocionalnim i kognitivnim elementima. U odraslih se obrada boli oslanja na funkcionalnu mrežu moždanih regija koje se nazivaju "konektom boli" i...
Novorođenčad osjeća bol prije nego što to potpuno shvati
Moždane mreže odgovorne za otkrivanje, razumijevanje i emocionalno reagiranje na bol razvijaju se kod dojenčadi u dojenčadi, pri čemu se svjesno razumijevanje boli u potpunosti ne razvija sve do rođenja, sugerira nova studija koju su vodili istraživači s UCL-a (University College London).
Autori studije, objavljene u časopisubolispitao je kako se različiti načini obrade boli razvijaju vrlo rano skeniranjem mozga prerano rođene djece.
Bol je složeno iskustvo s fizičkim, emocionalnim i kognitivnim elementima. U odraslih se obrada boli oslanja na funkcionalnu mrežu moždanih regija koje se nazivaju "konektom boli", gdje različite regije rade zajedno kako bi nam pomogle da iskusimo bol, pri čemu je svaki dio odgovoran za različite aspekte.
Kod novorođenčadi je ta mreža nedovoljno razvijena, što bi moglo značiti da je doživljaj boli kod novorođenčadi potpuno drugačiji od onoga što ga doživljavamo kao odrasli. “
Lorenzo Fabrizi,glavni autor, profesor,UCL - Neuroznanost, fiziologija i farmakologija
Znanstvenici s UCL-a, UCLH-a i King's Collegea u Londonu promatrali su tri različite komponente obrade boli: senzorno-diskriminativnu (prepoznavanje i lokaliziranje intenziteta i kvalitete boli), afektivno-motivacijsku (koja dovodi do emocionalnog odgovora na bol) i kognitivno-evaluacijsku (procjena i interpretacija boli).
Koristeći napredne podatke snimanja mozga iz dviju najvećih dostupnih baza podataka magnetske rezonancije mozga (MRI) u svijetu – projekta Human Connectome koji se razvija i projekta Human Connectome – istraživači su mapirali kako su se te mreže pojavile u skupini od 372 dojenčadi, uglavnom rođenih između manje od 32 tjedna do 42 tjedna nakon začeća. Sva dojenčad bila su mlađa od dva tjedna kada su skeniranja obavljena, osiguravajući da rezultati odražavaju intrinzično sazrijevanje mozga bez utjecaja raznih postnatalnih iskustava.
Istraživači su te rezultate usporedili s podacima o mozgu odraslih, budući da su zrele mreže za obradu boli već otkrivene u drugim studijama. Istraživači su analizirali koliko su moždane mreže poznate za obradu boli funkcionalno povezane u dojenčadi u različitim dobima.
Znanstvenici su otkrili da je prva podmreža koja je dosegla snagu i povezanost kod odraslih senzorna diskriminirajuća mreža, oko 34 do 36 tjedana nakon začeća, tako da bebe mogu otkriti bol, ali još nisu u potpunosti sposobne emocionalno reagirati ili protumačiti bol. Prije ove točke, dojenčad može imati poteškoća u prepoznavanju koji dio tijela boli. Oko 36. do 38. tjedna afektivno-motivacijska podmreža doseže zrelost, dopuštajući dojenčadi da identificiraju bol kao neugodnu i prijeteću.
Kognitivno-evaluacijska podmreža ne doseže zrelost do više od 42 tjedna nakon začeća, što znači da bebe rođene u punom terminu još nisu u potpunosti razvile moždane mreže potrebne za razumijevanje boli.
Istraživački tim prethodno je u studiji iz 2023. otkrio da se prijevremeno rođene bebe ne navikavaju (tj. njihov odgovor na ponovljenu bol ne smanjuje se tijekom vremena) nakon ponovljenih iskustava boli u medicinski potrebnim postupcima. Novo otkriće da prijevremeno rođene bebe nisu u potpunosti razvile moždane veze odgovorne za procjenu boli moglo bi pomoći u objašnjenju ovoga.
Profesor Fabrizi je rekao: "Naša otkrića sugeriraju da nedonoščad može biti posebno osjetljiva na bolne medicinske postupke u kritičnim fazama razvoja mozga. Nalazi stoga naglašavaju važnost informirane pedijatrijske skrbi, uključujući ulogu prilagođenog liječenja boli i pažljivo planiranih medicinskih intervencija za novorođenčad, posebno onu rođenu."
Studiju je financiralo Vijeće za medicinska istraživanja.
Izvori:
Jones, L.,et al. (2025). Diferencijalno sazrijevanje moždanih mreža potrebnih za osjetilne, emocionalne i kognitivne aspekte boli kod novorođenčadi. Bol. doi.org/10.1097/j.pain.0000000000003619.