Postoje socioekonomske razlike u cijepljenju protiv Covid-19 među starijim Šveđanima

Postoje socioekonomske razlike u cijepljenju protiv Covid-19 među starijim Šveđanima

Švedski proljetni program cijepljenja protiv Covid-19 u završnoj je fazi u nekoliko dijelova zemlje. Program je uključivao besplatno docjepljivanje za osobe s povećanim rizikom od teških bolesti, uključujući i najstarije članove društva.

Paralelno je predstavljeno istraživanje o čimbenicima koji su utjecali na cijepljenje protiv COVID-19 među starijim osobama tijekom i nakon pandemije do početka 2024. Studija, objavljena u časopisu Public Health, uključuje više od dva milijuna ljudi u dobi od 65 godina.

Geografija i socioekonomija

Rezultati potvrđuju pojavu određenih regionalnih razlika u prihvaćanju cijepljenja među starijim osobama u Švedskoj. Kada su cjepiva puštena u promet u prosincu 2020., cijepljeno je 95 posto starijih ljudi, bez značajnih razlika u primitku među regijama u Švedskoj. Međutim, to se postupno promijenilo.

Vremena istraživanja za docjepljivanja i sezonske doze pokazuju smanjenje udjela starijih ljudi koji se nastavljaju cijepiti, posebno u okruzima Skåne, Stockholm i Västra Götaland te među onima u dobi od 65 do 80 godina. Najmanji broj u studiji, manje od 60 posto cijepljenih, bili su 65-80 godina u tri metroa za potpuno cijepljenje šestom dozom.

Uz regionalne razlike, primijećeno je da veći utjecaj imaju i drugi čimbenici osim geografskih. Udio cijepljenih bio je značajno niži među muškarcima, osobama rođenim izvan Švedske te osobama s niskim prihodima i niskom razinom obrazovanja. To je u skladu s prethodnim studijama, što pokazuje da razlike i dalje postoje unatoč poduzetim mjerama.

Razlike se moraju smanjiti

Moguće objašnjenje za regionalne razlike vide se kao nedostaci u nacionalnoj koordinaciji i prioritetima. Istraživači sa Sveučilišta u Göteborgu, Instituta Karolinska i Švedske agencije za javno zdravstvo vjeruju da rezultati naglašavaju važnost korištenja ciljanih intervencija za smanjenje regionalnih varijacija.

I regionalne i socioekonomske nejednakosti opisuju se kao prijetnja programima cijepljenja. Prvi autor studije je Yiyi Xu, izvanredni profesor medicine rada i okoliša na Sahlgrlenska akademiji, Sveučilište u Göteborgu:

"Manje cijepljenje povećava ranjivost na teški oblik Covid-19 i nakon Covida, osobito među starijim osobama. Nacionalna koordinacija ostaje ključna za osiguravanje dosljedne pokrivenosti cijepljenjem i fokus bi trebao biti na socijalno-ekonomski ugroženim skupinama koje stalno imaju niže stope cijepljenja", kaže ona.

Povezivanje cijepljenja protiv COVID-19 s rutinskim zdravstvenim mjerama kao što je cijepljenje protiv gripe moglo bi povećati stope primanja cjepiva protiv COVID-19, smanjiti prepreke koje izgleda postoje i smanjiti troškove javnog zdravstva. “

Yiyi Xu, izvanredni profesor medicine rada i okoliša na Akademiji Sahlgrenska, Sveučilište u Göteborgu,

Izvori: