Vaše crijevne bakterije oblikuju vaše zdravlje od djetinjstva do starosti, pokazuje studija

Vaše crijevne bakterije oblikuju vaše zdravlje od djetinjstva do starosti, pokazuje studija

Znanstvenici otkrivaju kako se vaše crijevne bakterije razvijaju tijekom vremena - težina, dijabetes i zdravlje srca - pružajući nove uvide u prevenciju metaboličkih bolesti.

Jeste li znali da preko 1 milijarde ljudi diljem svijeta pati od metaboličkih poremećaja kao što su pretilost i dijabetes melitus tipa 2 (T2DM)? Ova stanja značajno pridonose globalnom zdravstvenom opterećenju, povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i skraćuju životni vijek.

Probavni mikrobiom igra ključnu ulogu u metaboličkom zdravlju, ali njegov utjecaj evoluira od djetinjstva do starosti, oblikovan prehranom, načinom života i genetikom.

Dok su se prethodne studije usredotočile na određene dobne skupine, razumijevanje tih povezanosti tijekom životnog vijeka ključno je za ciljane strategije prevencije. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili dugoročni metabolički učinci promjena mikrobioma i mogućih intervencija. Međutim, sposobnost prevođenja ovih nalaza u kliničke preporuke ograničena je razlikama u metodama ispitivanja i dinamičkom prirodom sastava crijevnog mikrobioma tijekom vremena.

O studiju

Raznolikost mikrobioma opada s godinama - studija je pokazala da raznolikost mikrobioma crijeva ostaje relativno stabilna tijekom odrasle dobi, ali opada nakon 65 godina, s još oštrijim padom nakon 80, što potencijalno utječe na metaboličko zdravlje.

U nedavno objavljenoj studiji uThe Lancet Regional Health – EuropaStudija temeljena na populaciji provedena je korištenjem tri nizozemske skupine koje predstavljaju različite životne faze: predadolescenti iz Generacije-R u dobi od 62,7 godina, n = 1265) i validacijska skupina odraslih iz Cjeloživotne studije (LLD) (srednja dob 45,0 godina, n = 1117).

Uzorci stolice su prikupljeni i bakterijska dezoksiribonukleinska kiselina (DNA) je ekstrahirana i sekvencionirana korištenjem 16S ribosomalnog RRRNA genskog sekvenciranja. Grupiranje mikrobioma provedeno je korištenjem algoritma K-means za identificiranje obrazaca povezanih s metaboličkim zdravljem.

Procijenjena su antropometrijska mjerenja, biomarkeri u krvi (glukoza, inzulin, trigliceridi, kolesterol) i čimbenici načina života (prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje). Logistički regresijski modeli korišteni su za analizu povezanosti između klastera mikrobioma i metaboličkog zdravlja, prilagođavajući se zbunjujućim čimbenicima kao što su dob, spol i lijekovi.

Longitudinalno praćenje (medijan 6,5 godina) provedeno je u RS-u kako bi se procijenio odnos između klastera mikrobioma i aterosklerotične kardiovaskularne bolesti (ASCVD). Za podatke koji nedostaju korišteno je višestruko imputiranje. Statističke analize provedene su korištenjem R softvera. Dobiveno je etičko odobrenje i sudionici su dali pismeni informirani pristanak.

Važno je napomenuti da su podaci o prehrani za neke sudionike prikupljeni godinama prije uzorkovanja stolice, što bi moglo utjecati na tumačenje interakcija mikrobioma i prehrane.

Rezultati studije

Razina obrazovanja utječe na zdravlje crijeva – niže obrazovanje majke u djetinjstvu i osobno obrazovanje u odrasloj dobi povezani su s nezdravim crijevnim mikrobiomom, što sugerira da socioekonomski čimbenici igraju ulogu u mikrobnoj raznolikosti.

U svakoj kohorti identificirana su dva različita klastera mikrobioma, označeni klaster U (nezdrav) i klaster H (zdrav). Klaster U karakterizira manja mikrobna raznolikost i povećana brojnost Streptococcus i Fusicatenibacter, dok je klaster H imao veću raznolikost s većim razmjerima Christensenellaceae_R-7_Group i Prevotella_9.

U predadolescentima, oni koji su dodijeljeni klasteru U imali su veći postotak tjelesne masti, razine triglicerida i C-reaktivnog proteina (CRP), što ukazuje na veće upalno stanje. U starijih odraslih osoba, klaster U bio je povezan s povećanim omjerom struka i bokova (WHR), inzulinskom rezistencijom i hipertenzijom.

Slični obrasci primijećeni su u LLD validacijskoj kohorti, s pojedincima u klasteru U koji su imali veću prevalenciju pretilosti i niži kolesterol lipoproteina visoke gustoće (HDL-C).

Logistička regresijska analiza pokazala je da su pojedinci u skupini U imali između 1,10 i 1,65 puta veću vjerojatnost da će biti metabolički nezdravi od onih u skupini H. Ova je povezanost bila najjača kod starijih odraslih osoba. Ovaj sastav crijevnog mikrobioma s godinama postaje značajnija determinanta metaboličkog zdravlja.

Ključno otkriće bila je povezanost između klastera mikrobioma i budućeg kardiovaskularnog rizika. U RS-u, pojedinci u skupini U imali su značajno veći prosječni petogodišnji rizik od ASCVD (srednja vrijednost 0,059 ± 0,071) od onih u skupini H (srednja vrijednost 0,047 ± 0,042, p < 0,001). Međutim, analizom preživljenja nije utvrđeno da je ta razlika statistički značajna (omjer rizika [HR] = 1,52, 95% CI: 0,83–2,80, p > 0,05), što znači da promatrani trend zahtijeva daljnje istraživanje u većim studijama.

Čimbenici koji utječu na dodjelu klastera mikrobioma uključivali su socioekonomski status (SES), pušenje i inhibitor protonske pumpe (PPI). Niže razine majčinog obrazovanja povezane su s nezdravim mikrobiomom kod djece, dok su niže razine osobnog obrazovanja utjecale na grupiranje u odrasle osobe. Dok su specifične bakterijske taksone povezane s metaboličkim zdravljem između skupina, cjelokupni sastav mikrobioma pokazao je određenu varijabilnost između skupina, vjerojatno zbog razlika u dobi, načinu života i metodama sekvenciranja.

Ova otkrića imaju dalekosežne implikacije za pojedince i zajednice. Dublje razumijevanje metaboličkog zdravlja vođenog mikrobiomom moglo bi dovesti do personaliziranih preporuka o prehrani i životnom stilu kako bi se spriječila pretilost i metabolički poremećaji. Međutim, zbog složenosti interakcija crijevnih mikrobioma, prevođenje ovih nalaza u kliničke intervencije i dalje je teško.

Na globalnoj razini, rješavanje neravnoteže crijevnog mikrobioma moglo bi značajno smanjiti troškove zdravstvene skrbi i teret bolesti.

Ograničenja studija

Ova studija pruža vrijedne dokaze o povezanosti sastava crijevnog mikrobioma i metaboličkog zdravlja tijekom života. Međutim, treba uzeti u obzir neka ograničenja:

• Die Studie verwendete 16S -rRNA -Sequenzierung, die eine begrenzte taxonomische Auflösung aufweist, was bedeutet, dass bestimmte Bakterienarten oder funktionelle Merkmale nicht unterscheiden können.
• Während das ASCVD-Risiko bewertet wurde, war die Nachbeobachtungszeit (6,5 Jahre) relativ kurz, und der Zusammenhang zwischen mikrobiomen Clustern und kardiovaskulären Ergebnissen erreichte keine statistische Signifikanz.
• Die Studienpopulation bestand hauptsächlich aus niederländischen Personen, was die Verallgemeinerbarkeit auf ethnisch vielfältigere Bevölkerungsgruppen einschränken kann.
• Die Ernährungsdaten wurden Jahre vor Stuhlproben gesammelt, die die Schlussfolgerungen hinsichtlich der Interaktionen von Ernährungsmikrobiomen beeinflussen können.

Zaključci

Određene crijevne bakterije dosljedno su povezane s metaboličkim zdravljem - u svim dobnim skupinama Christensenellaceae_R-7_group povezana je s boljim metaboličkim zdravljem, dok su Streptococcus i Fusicatenibacter povezani s pretilošću i upalom.

Ova studija pruža dokaze o povezanosti sastava crijevnog mikrobioma i metaboličkog zdravlja tijekom života. Pojedinci s nezdravim profilom mikrobioma imali su veću tjelesnu masnoću, inzulinsku rezistenciju i razinu triglicerida te su bili izloženi većem riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Te su povezanosti bile jače u starijih odraslih osoba, što sugerira da raznolikost crijevnih mikrobioma s vremenom igra sve veću ulogu u metaboličkom zdravlju. S obzirom na to da se sastav crijevnog mikrobioma može mijenjati prehranom i načinom života, intervencije u ranom životu usmjerene na zdravlje mikroba pružaju jedinstvenu priliku za sprječavanje metaboličkih poremećaja kasnije u životu.

Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li intervencije izvedene iz mikrobioma kao što su probiotici, prebiotici ili promjene u prehrani imati značajan utjecaj na dugoročne metaboličke zdravstvene ishode.

Završne misli

Uz sve veći broj dokaza koji podupiru ulogu mikrobioma crijeva u metaboličkom zdravlju, znanstvenici nastavljaju istraživati ​​njegov potencijal kao biomarkera za predviđanje bolesti i mete za personalizirane intervencije. Iako rezultati ove studije ističu jake povezanosti, implementacija znanosti o mikrobiomima u svakodnevnu zdravstvenu skrb i dalje zahtijeva daljnje kliničko potvrđivanje i razumijevanje temeljnih mehanizama.

Izvori: