Gdje i zašto muškarci umiru mlađi: Globalni podaci to raščlanjuju

Gdje i zašto muškarci umiru mlađi: Globalni podaci to raščlanjuju

Muškarci se često suočavaju s višim stopama obolijevanja i smrtnosti, ali žene pokazuju bolje rezultate skrbi. Ovaj globalni pregled otkriva gdje zdravstveni sustavi uspijevaju, a gdje ne uspijevaju unatoč rodnoj podjeli.

U nedavnom članku objavljenom u JournaluPLOS lijekIstraživači su otkrili da su spolne razlike u opterećenju, pristupu i ishodima složene i razlikuju se ovisno o zemlji, državi i fazi zdravstvenog putovanja. U mnogim kontekstima, muškarci se suočavaju s nepotrebnim teretom povećane prevalencije bolesti i čimbenika rizika, kao i smanjenog pristupa dijagnozi i liječenju.

Spol i spol tvore zdravstvene ishode kroz različite čimbenike, uključujući obrasce korištenja zdravstvenih usluga, fizičke reakcije na izloženost riziku i stope izloženosti okoliša i čimbenika rizika. Razumijevanje razlika u zdravstvenim ishodima, izloženosti riziku i korištenju zdravstvenih usluga prema rodnom identitetu i spolu moglo bi pomoći u identificiranju učinkovitih intervencija za smanjenje zdravstvene moći. Međutim, rodni identitet i spol često se povezuju i brkaju u zdravstvenim anketama.

Kao rezultat toga, analiza podataka ankete postaje teška. Nadalje, nekoliko anketa izvještava o rodnom identitetu izvan jednostavnog binarnog (muško/žensko). Raščlanjivanje podataka duž zdravstvenog puta (od izloženosti do smrti, uključujući prevalenciju bolesti i njegu) moglo bi pružiti sustavan i holistički pogled na spol i zdravstvene razlike temeljene na spolu te identificirati prilike za prilagođene intervencije.

O studiju

Istraživači su analizirali podatke raščlanjene prema spolu iz globalnih anketa i skupova podataka i protumačili uočene razlike kroz perspektivu prilagođenu spolu. Dok su sami skupovi podataka bili razvrstani po spolu (muški/ženski), autori su priznali da podaci ne mogu u potpunosti razlikovati biološke i rodno utemeljene društvene utjecaje. Studija je ispitala osam zdravstvenih stanja, ali je imala dovoljno podataka o kaskadi skrbi samo za tri: HIV/AIDS, hipertenziju i dijabetes. Podaci o prevalenciji bolesti, čimbenicima rizika i mortalitetu potječu iz skupa podataka o globalnom teretu bolesti.

Čimbenici rizika za HIV/AIDS i dijabetes odabrani su na temelju njihovog globalnog tereta smrtnosti s podacima razvrstanim po dobi i spolu. Za hipertenziju su korišteni vodeći čimbenici kardiovaskularnog rizika. Kaskada skrbi uključivala je dijagnozu, liječenje i kontrolu bolesti. Izvori podataka uključivali su suradnju na faktoru rizika NCD (hipertenzije), postupni pristup nadzoru faktora rizika NCD (dijabetes) i UNAIDs (HIV/AIDS). Neki su podaci prikupljeni kao "godine zemlje", u kojima su zemlje doprinijele nekoliko godina promatranja.

Rezultati

Podaci razvrstani po spolu o čimbenicima rizika, prevalenciji bolesti i smrtnosti bili su dostupni za sva tri stanja u 204 zemlje. Međutim, podaci o kaskadi skrbi varirali su: hipertenzija (200 zemalja-godina), dijabetes (39) i HIV/AIDS (76).

Čimbenici rizika za hipertenziju uključivali su visok unos natrija, visoku razinu glukoze u plazmi natašte (FPG), pušenje, pretilost i prekomjernu težinu. Muškarci su imali značajno više stope pušenja u 176 zemalja (isključujući Butan), dok su stope pretilosti bile više među ženama u 130 zemalja. Prevalencija pretilosti bila je uglavnom slična među spolovima.

Ilustracija zdravstvenog putovanja.

Globalna prevalencija hipertenzije bila je usporediva, s iznimkama u osam zemalja u kojima su muškarci imali veću prevalenciju. Indija je pokazala veću hipertenziju kod žena u dobi od 70 do 79 godina. Nisu pronađene značajne globalne spolne razlike u kaskadi skrbi za hipertenziju, iako su neke zemlje imale više stope dijagnoze ili liječenja u žena u određenim dobnim skupinama.

U Uzbekistanu, Iranu i Peruu žene u dobi od 30 do 39 godina imale su više stope kontrole hipertenzije. Stope smrtnosti od hipertenzije kod muškaraca bile su više u 107 zemalja, osobito u zemljama s visokim i višim srednjim dohotkom. Pojavile su se regionalne razlike - na primjer, smrtnost muškaraca od HIV/AIDS-a i dijabetesa bila je češća u Europi, središnjoj Aziji i Latinskoj Americi, dok je smrtnost žena bila veća na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

Čimbenici rizika za dijabetes uključivali su FPG, inzulin/lijekove, prekomjernu težinu, pretilost, pušenje i nisku tjelesnu aktivnost. Tjelesna neaktivnost bila je slična među spolovima, iako su neke zemlje pokazale razlike. Prevalencija dijabetesa varirala je: veća u muškaraca u 61 zemlji i žena u 10. Razlike u kaskadama skrbi bile su ograničene, osim u Cape Verdeu, gdje su žene imale bolje rezultate u nekim dobnim skupinama. Smrtnost od dijabetesa bila je veća kod muškaraca u 100 zemalja i kod žena u 9 godina, pri čemu u 95 zemalja nije bilo razlike.

Čimbenici rizika za HIV/AIDS uključivali su korištenje droga, rodnu nesigurnost i nasilje od intimnog partnera. Konzumacija droga bila je veća među muškarcima u 139 zemalja i među ženama u nekoliko (npr. Sirija, Kina, Island). Nesiguran seks bio je češći među ženama u 113 zemalja. Prevalencija HIV-a bila je veća kod muškaraca u 114 zemalja i kod žena u 28. Kaskadni podaci o njezi HIV-a (ne agregirani po dobi) pokazali su bolje ishode za žene u 9, 20 i 21 zemlji (dijagnoza, liječenje i kontrola). Libanon je bio iznimka, s muškarcima koji su bili bolji u liječenju i kontroli. Smrt od HIV-a/AIDS-a bila je veća među muškarcima u 131 zemlji i među ženama u 25 godina.

Zaključci

Rezultati pokazuju značajne spolne razlike duž zdravstvenog puta. U mnogim zemljama muškarci imaju veću prevalenciju bolesti i smrtnost, a manji napori u skrbi i liječenju. Međutim, razlike u izvedbi kaskada skrbi bile su manje dosljedne i ograničenije od onih u opterećenju bolešću i čimbenicima rizika.

Studija upozorava da biološki spol nije jedini pokretač ovih razlika - društvene norme, strukture zdravstvenog sustava, zemljopis i politike također igraju značajnu ulogu. Ograničenja uključuju nepotpune skupove podataka za mnoge uvjete i zemlje, podzastupljenost nebinarnih ljudi i marginalizirane populacije te nedosljedne definicije u anketama.

Istraživači pozivaju na sveobuhvatnije i standardizirane globalne podatke raščlanjene prema dobi, spolu i drugim intersekcijskim čimbenicima kao što su prihod, lokacija, etnička pripadnost i invaliditet. Bez takvih podataka, mogućnost osmišljavanja rodno specifičnih intervencija je ograničena.

U konačnici, studija naglašava potrebu za integrativnim, intersekcijskim podacima kako bi se razvile pravednije zdravstvene politike i intervencije u cijelom svijetu.

Izvori: