Velika kohortna studija uvjerava sigurnost mRNA cjepiva u ranoj trudnoći

Velika kohortna studija uvjerava sigurnost mRNA cjepiva u ranoj trudnoći

Značajna njemačka studija otkriva da cijepljenje protiv mRNA Covid-19 u prvom tromjesečju ne povećava rizik od velikih urođenih oštećenja, pružajući ključnu sigurnost budućim roditeljima i pružateljima zdravstvenih usluga.

U nedavno objavljenoj studiji uKlinička mikrobiologija i infekcijaSkupina istraživača procijenila je povezanost između nositelja ribonukleinske kiseline (MRNA) u prvom tromjesečju trudnoće (Covid-19) i rizika od kongenitalnih malformacija.

pozadina

Može li cjepivo biti opremljeno za zaštitu od rizika Covid-19 tijekom rane trudnoće? Kad je izbila pandemija, mRNA cjepiva su brzo uvedena, ali cijepljenje za trudnice u početku nije bilo preporučeno zbog nedostatnih podataka o sigurnosti. Prvo tromjesečje kritično je razdoblje razvoja fetusa kada izloženost potencijalnim teratogenima može dovesti do važnih kongenitalnih anomalija. S obzirom na hitnost smanjenja pandemije i široke primjene cjepiva, važno je osigurati njihovu sigurnost u ranjivoj populaciji, uključujući trudnice. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se procijenile potencijalne povezanosti između cijepljenja u prvom tromjesečju i ishoda fetalnog razvoja.

O studiju

Ovu prospektivnu opservacijsku kohortnu studiju proveo je Embryotox centar za kliničku teratologiju i sigurnost lijekova u trudnoći u suradnji s Institutom Paul Ehrlich, njemačkim saveznim institutom za cjepiva i biomedicinu. Trudnice koje su kontaktirale Embryotox za individualni savjet između siječnja 2021. i listopada 2022. uključene su ako su primile barem jednu dozu mRNA Covid-19 cjepiva između 2+0 i 12+6 tjedna trudnoće. Njihovi podaci uspoređeni su s kohortom necijepljenih trudnica iz istog razdoblja identificiranih identičnim metodama.

Informacije su prikupljene putem strukturiranih upitnika tijekom početnog kontakta i ponovno osam tjedana nakon očekivanog datuma isporuke. Podaci su uključivali demografske podatke majki, korištenje lijekova, ishode trudnoće i karakteristike novorođenčeta. Prisutnost kongenitalnih malformacija kodirana je pomoću Međunarodne klasifikacije bolesti, 10. revizija (ICD-10) i ocijenjena od strane dva slijepa stručnjaka prema Europskom nadzoru kongenitalnih anomalija (EUROCAT). Statističke analize provedene su korištenjem multivarijabilne logističke regresije, s nedostajućim vrijednostima tretiranim višestrukim imputiranjem. Etičko odobrenje dalo je Etičko povjerenstvo Charité i studija je registrirana u Njemačkom registru kliničkih ispitivanja i Međunarodnom registru kliničkih ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije.

Rezultati studije

Izložena skupina uključivala je 1828 trudnica koje su u prvom tromjesečju primile cjepivo protiv mRNA Covid-19, uključujući 1518 koje su primile Comirnaty® (Pfizer-Biontech) i 308 koje su primile Spikevax® (Moderna). Neeksponirana usporedna skupina uključivala je 1955 žena. Tijekom praćenja, 1762 izložene i 1717 neizloženih trudnoća imale su potpune podatke o ishodu.

Velike kongenitalne malformacije identificirane su u 68 dojenčadi (3,86%) iz izložene skupine i 53 dojenčadi (3,09%) iz usporedne skupine, pri čemu je u radu utvrđeno da su obje stope unutar očekivanog raspona za njemačku populaciju. Prilagođeni omjer izgleda za ukupnu stopu većih kongenitalnih oštećenja bio je 1,30 s 95% intervalom pouzdanosti od 0,90–1,86, što ukazuje da nema statistički značajnog povećanja rizika. Analize osjetljivosti dale su slične rezultate, s omjerima izgleda u rasponu od 1,19 do 1,41, koji su svi ostali statistički beznačajni.

Najčešće zahvaćeni sustav bio je kardiovaskularni sustav. U cijepljenoj kohorti, 32 slučaja (1,82%) uključivala su urođene srčane mane, u usporedbi s 15 slučajeva (0,87%) u usporednoj kohorti. Defekti ventrikularnog septuma bili su najčešći s 18 slučajeva u izloženoj skupini i 7 slučajeva u neizloženoj skupini. U šest izloženih slučajeva cijepljenje se dogodilo nakon 11. tjedna trudnoće, nakon razdoblja u kojem je fetalni septum doveo u pitanje uzročnost. Otvoreni ductus arteriosus, koji se klasificira kao velika anomalija kada je prisutan u dojenčadi, otkriven je u tri cijepljena i jednom necijepljenom djetetu.

Abnormalnosti bubrega i urinarnog trakta prijavljene su kod 16 cijepljene naspram 8 necijepljene dojenčadi, prvenstveno potaknute slučajevima bubrežnog dupleksa i dilatacije uretera. Nije predloženo jasno grupiranje ili obrazac koji ukazuje na uzročnu vezu s cijepljenjem.

Analizirana su i retrospektivna izvješća o 73 slučaja; 8 pokazala je različite velike anomalije bez dosljednog uzorka. Karakteristike novorođenčadi, uključujući porođajnu težinu, opseg glave i gestacijsku dob, bile su usporedive između skupina. Prijevremeni porod dogodio se u 3,9% cijepljenih i 7,5% necijepljenih slučajeva. Stope dojenčadi u najmanjoj dobi bile su 7,29% u cijepljenoj skupini i 9,09% u usporednoj skupini.

Razmotrene su potencijalne pristranosti, uključujući razlike u zdravstvenom ponašanju i pristupu ultrazvuku. Cijepljene žene možda su bile podvrgnute detaljnijem pregledu, potencijalno povećavajući otkrivanje abnormalnosti, faktor poznat kao pristranost otkrivanja. Ograničenja su uključivala potencijalnu pristranost odabira zbog postupka dobrovoljnog prijavljivanja, nepotpunog obrazovanja i podataka o trudnoći te nepoznatog statusa infekcije Covid-19 tijekom trudnoće.

Zaključci

Zaključno, ova prospektivna kohortna studija nije otkrila statistički značajno povećanje rizika od kongenitalnih malformacija nakon cijepljenja mRNA Covid-19 tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Dok su u cijepljenoj skupini primijećene nešto veće stope kongenitalnih abnormalnosti srca i mokraćnog sustava, nisu se pojavili dosljedni ili biološki vjerojatni obrasci. Ovi rezultati uvjeravaju sigurnost cijepljenja protiv Covid-19 tijekom rane trudnoće, ali naglašavaju potrebu za daljnjim nadzorom.

Autori studije napominju da, iako su njihovi rezultati ohrabrujući, moguće povezanosti s određenim urođenim nedostacima ne mogu se isključiti te da bi ga, ako se razmatra za žene reproduktivne dobi, po mogućnosti trebalo ponuditi prije začeća ili nakon prvog tromjesečja. Buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na veće kohorte, specifične vrste defekata i temeljne čimbenike rizika kako bi se dodatno ojačale smjernice o cijepljenju tijekom trudnoće.

Izvori: