Suche
Mein Konto
Konzumacija alkohola: Kako smanjiti rizik od demencije u starijoj dobi!
Konzumiranje alkohola može povećati rizik od demencije. Stručnjaci preporučuju apstinenciju od 70. godine. Pročitajte više o prevenciji.
Konzumacija alkohola: Kako smanjiti rizik od demencije u starijoj dobi!
Konzumacija alkohola može značajno povećati rizik od demencije. Uz pretjeranu konzumaciju alkohola, najčešći čimbenici rizika su visoka razina kolesterola, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, loše obrazovanje i socijalna izolacija. Ova otkrića objavljena su u članku autora Novine Fulda objavljeni i naglašavaju hitnost smanjenja konzumacije alkohola, osobito u starijoj dobi.
Prema riječima neuroznanstvenika dr. Prema Richardu Restaku, preporučljivo je prestati s konzumiranjem alkohola najkasnije nakon 70. godine života. Rizična konzumacija počinje već s 24 grama čistog alkohola dnevno, što odgovara otprilike pola litre piva. Dugotrajna konzumacija alkohola može uzrokovati trajno oštećenje mozga. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje potpuno izbjegavanje alkohola jer ne postoji količina koja je sigurna za zdravlje. Kako bi skrenuo pozornost na zdravstvene rizike alkohola, WHO je 2024. pokrenuo kampanju podizanja svijesti.
Alkoholna demencija i njezini učinci
Poseban oblik demencije koji nastaje kontinuiranom zlouporabom alkohola je alkoholna demencija. Ova bolest ne samo da značajno utječe na kognitivne sposobnosti, već i na svakodnevni život oboljelih. U izvješću od strane Časopis za starije osobe Opisani su simptomi kao što su gubitak pamćenja, problemi s koncentracijom i poteškoće u logičkom razmišljanju. Osim toga, mogu se pojaviti promjene u ponašanju kao što su agresivnost i povlačenje.
Dijagnoza alkoholne demencije često se postavlja na temelju povijesti bolesti, fizičkih pregleda i neuropsihološkog testiranja. U ranim stadijima bolest može pokazivati suptilne simptome, dok uznapredovali stadij može dovesti do ozbiljnog oštećenja. Ne postoji specifična terapija lijekovima, ali simptomatski tretmani i terapijske intervencije poput kognitivne bihevioralne terapije mogu biti od pomoći. Osim toga, prevencija i zdrav način života igraju ključnu ulogu u smanjenju rizika od alkoholne demencije.
Rana intervencija može značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih. Rodbina treba pokazati razumijevanje i strpljenje te se informirati o bolesti kako bi se osiguralo najbolje moguće liječenje.