Utjecaj Covid-19 proteže se izvan virusa, s povećanim brojem smrtnih slučajeva od drugih stanja

Utjecaj Covid-19 proteže se izvan virusa, s povećanim brojem smrtnih slučajeva od drugih stanja

Poremećena skrb tijekom pandemije Covida-19 dovela je do naglog porasta drugih ne-šupljih uzroka bolesti i smrti, posebice mentalnih bolesti, malarije kod male djece te moždanog udara i srčanih bolesti kod starijih osoba, otkriva studija koju je danas objavio BMJ.

Na primjer, novi slučajevi depresivnih poremećaja u dobi od 5 do 14 godina porasli su za 23%, a smrtnost od malarije porasla je za 14% među djecom mlađom od pet godina od 2020. do 2021.

Istraživači kažu da će budući odgovori na potencijalne pandemije ili druge javnozdravstvene hitne situacije od međunarodnog značaja "morati ići dalje od kontrole infekcije kako bi se razmotrile dugoročne implikacije na sindromsko zdravlje".

Većina zdravstvenih usluga ozbiljno je pogođena tijekom pandemije, ometajući napore u prevenciji i kontroli mnogih bolesti. Međutim, još uvijek je potrebna dubinska analiza utjecaja pandemije na druge uzroke bolesti i smrti.

Kako bi to objasnili, istraživači u Kini upotrijebili su podatke iz Studije o globalnom teretu bolesti iz 2021. kako bi simulirali teret 174 zdravstvena stanja u 2020. i 2021. u različitim regijama, dobnim skupinama i spolovima.

U analizu su uključene ukupno 204 zemlje i teritorija. Glavne mjere od interesa bile su incidencija (broj novih slučajeva), prevalencija (broj ljudi koji žive s nekom bolešću), smrtnost i proživljene godine života (DALYS) – kombinirana mjera kvantitete i kvalitete života.

Najznačajnije su pogođeni depresivni i anksiozni poremećaji uz malariju, sa značajnim povećanjem tereta bolesti u usporedbi s drugim uzrocima.

Na primjer, stopa pojavnosti malarije povezana sa starošću povećala se za 12% (na 98 na 100 000). Dnevne stope depresivnih i anksioznih poremećaja također su porasle za 12% (na 83 na 100 000) i 14% (na 74 na 100 000), posebno među ženama.

Standardizirane stope učestalosti i prevalencije depresivnih poremećaja porasle su za 14% (na 618 na 100 000) odnosno 10% (na 414 na 100 000), dok su se anksiozni poremećaji povećali za 15% (na 102 i 628 na 100 000).

Stope prevalencije srčanih bolesti također su zabilježile značajan porast, osobito među osobama u dobi od 70 godina (169 na 100 000 za ishemijsku bolest srca i 27 na 100 000 za moždani udar).

Također je došlo do značajnog povećanja (12%) u standardiziranoj stopi smrtnosti od malarije (12%), posebno među djecom mlađom od pet godina u afričkoj regiji.

Istraživači priznaju da njihove metode možda neće u potpunosti obuhvatiti složenost i varijacije pandemijskih poremećaja, a čimbenici kao što su neujednačena kvaliteta podataka u regijama, moguće nedovoljno prijavljivanje i odgođeno postavljanje dijagnoza tijekom pandemije mogli su utjecati na točnost njihovih rezultata.

Ali kažu da je njihova analiza šireg opsega od prethodnih studija i nudi djelotvorne, politike relevantne preporuke za poboljšanje sustava zdravstvene zaštite.

Stoga zaključuju: "Ovi rezultati naglašavaju hitnu potrebu za jačanjem otpornosti zdravstvenog sustava, poboljšanjem integriranog nadzora i informativnim strategijama za podršku pravednoj spremnosti za buduće javnozdravstvene hitne situacije."

Ova studija naglašava kako podaci mogu voditi pametniji oporavak kako bi se osiguralo da buduće zdravstvene krize manje ometaju živote i ravnomjernije utječu na stanovništvo, kažu istraživači u povezanom uvodniku.

Integriranjem ovih uvida u planove nakon pandemije, zemlje mogu poboljšati otpornost, pišu. Konkretni koraci uključuju dodjelu proračuna za osnovne usluge u hitnim slučajevima, jačanje primarne zdravstvene zaštite, širenje mreža za nadzor bolesti i davanje prioriteta univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti s fokusom na ugrožene ili marginalizirane zajednice.

“U konačnici, prepoznavanje i planiranje neizravnih posljedica pandemije spasit će živote i učiniti zdravstvene sustave jačima i pravednijima za buduće javnozdravstvene hitne situacije”, zaključuju.

Izvori: