Većina današnje djece mogla bi podnijeti povijesne toplinske valove dok se planet zagrijava

Većina današnje djece mogla bi podnijeti povijesne toplinske valove dok se planet zagrijava

Novo modeliranje pokazuje da većina djece rođene danas neće imati hitne emisije koje su daleko veće od svega viđenog u ljudskoj povijesti, a najsiromašniji se suočavaju s najtežim poteškoćama.

U nedavnom članku objavljenom u JournaluPrirodaIstraživači su proučavali kako globalno zatopljenje utječe na ljude koji su tijekom života izloženi neviđenom broju ekstremnih klimatskih događaja poput poplava, propadanja usjeva i toplinskih valova.

Koristeći demografske podatke i klimatske modele, otkrili su da ako prosječne globalne temperature porastu za 3,5°C, 92% onih rođenih 2020. moglo bi doživjeti izloženost toplinskom valu bez presedana, dok bi 14% moglo doživjeti poplave rijeka, a 29% moglo bi doživjeti propadanje usjeva.

Uključivanje pokazatelja socioekonomske ranjivosti u njihove analize otkrilo je da će ranjivije populacije nesrazmjerno snositi ovaj teret.

pozadina

Studija slučaja u Bruxellesu otkrila je Stark Generation Distrides: ljudi rođeni 2020. pod scenarijem od 3,5 °C doživjeli bi 26 toplinskih valova tijekom svog života, četiri puta više od praga od šest događaja koji se smatrao "nezamislivim" u predindustrijsko doba.

Kako se klimatske promjene pogoršavaju zbog ljudskih aktivnosti, ekstremni vremenski događaji poput toplinskih udara, poplava i suša postat će sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. Ti događaji predstavljaju ozbiljne rizike za ljudska društva, posebno za mlađe generacije koje žive dulje i stoga imaju veću kumulativnu izloženost.

Znanstvenici su dokumentirali sve veći intenzitet i učestalost pojedinih klimatskih ekstrema. Međutim, postoji ograničeno razumijevanje načina na koji se te kompozitne izloženosti akumuliraju tijekom životnog vijeka pojedinca, osobito u usporedbi s predindustrijskim uvjetima.

Nadalje, globalna klimatska politika trenutno stavlja Zemlju na putanju prema zagrijavanju od 2,7°C do 2100., dodatno povećavajući potencijalne rizike.

O studiju

Ovo je istraživanje imalo za cilj kvantificirati broj ljudi iz različitih rodnih kohorti za koje se očekuje da će iskusiti neviđenu životnu izloženost (ULE) šest vrsta ekstremnih klimatskih događaja i kako ta izloženost varira između različitih razina globalnog zatopljenja i socioekonomske ranjivosti.

Istraživači su kombinirali rezultate višemodelnih ansambala simulacije klime i utjecaja s globalnim demografskim skupovima podataka i socioekonomskim pokazateljima kako bi procijenili buduću izloženost šest klimatskih ekstrema: toplinskim valovima, propadanju usjeva, sušama, riječnim poplavama, šumskim požarima i tropskim ciklonima (izloženost uzrokovana porastom uragana – opasnosti od poplava, isključenje, isključujući opasnosti od poplava, isključujući opasnosti od poplava).

Utjecaj šumskog požara nadilazi izravnu izloženost: Studija upozorava da dim kanadskog šumskog požara 2023. koji utječe na kvalitetu zraka u SAD-u pokazuje da "nelokalni" rizici nisu kvantificirani u njihovim modelima, što sugerira da bi utjecaji u stvarnom svijetu mogli biti i gori.

Definirali su Ule kao razine izloženosti koje prelaze 99,99. percentil onoga što bi se očekivalo u predindustrijskoj klimi (tj. gotovo nemoguće bez klimatskih promjena).

Izloženost je izračunata pri razlučivosti ćelija rešetke od 0,5° × 0,5°, a kumulativna izloženost svakog pojedinca tijekom života procijenjena je na temelju njihove kohorte rođenja (1960. do 2020.) i prebivališta, uz pretpostavku statične demografije i bez migracije.

Istraživači su analizirali 21 putanju globalnog zatopljenja od 1,5°C do 3,5°C do 2100. Za svaki scenarij identificirali su udio rodne skupine koja je doživjela ekstremne klimatske uvjete i zbirne rezultate na globalnoj i nacionalnoj razini.

Studija je također stratificirana prema socioekonomskoj ranjivosti korištenjem Globalnog indeksa relativne deprivacije (GRDI) i prosječnog domaćeg proizvoda po glavi stanovnika (BDP).

To je omogućilo usporedbu projiciranih ULE između visoko i nisko ranjivih populacija. Okvir za modeliranje uzeo je u obzir unutarnju klimatsku varijabilnost i regionalne razlike u vjerojatnosti ekstremnog događaja, izolirajući utjecaj globalnog zatopljenja i socioekonomskih uvjeta na kumulativnu izloženost.

Rezultati

Studija je otkrila da se udio ljudi koji doživljavaju ULE zbog klimatskih ekstrema dramatično povećava u mlađim generacijama i scenarijima većeg globalnog zatopljenja. Tijekom toplinskih valova, ULE se predviđa za 52% rodne skupine 2020. ako globalna prosječna temperatura poraste za 1,5°C. Međutim, to raste na 92% prema scenariju od 3,5°C.

Izloženost tropskim ciklonima udvostručuje se u ranjivim regijama: Kad se fokusiramo samo na zone ranjivosti na uragane, udio djece rođene 2020. koja se suočavaju s izloženošću ciklonima bez presedana skače s 10% na 19% ispod najgoreg mogućeg kapaciteta zagrijavanja.

Čak i kohorta iz 1960. pokazuje 16% izloženosti, ali novije generacije nose mnogo veći teret. Uz zagrijavanje od 3,5°C, očekuje se da će se 29% rođenih 2020. suočiti s kvarovima, a 14% s poplavama rijeka. Prostorno, ekvatorijalna područja su najteže pogođena nižim zagrijavanjem, ali distribucija postaje gotovo globalna pri većem zagrijavanju.

Društveno-ekonomski ugrožena populacija dosljedno je izložena većem riziku: prema sadašnjim političkim putanjama, ljudi u najranjivijih 20% (mjereno GRDI-jem ili niskim BDP-om) imaju mnogo veću vjerojatnost da će biti ULE od svojih bogatijih kolega.

Dok su topli valovi pokazali najviše razine izloženosti, drugi ekstremi kao što su tropski cikloni, iako zemljopisno ograničeni na regije sklone uraganskim vjetrovima, ipak su brojali milijune, posebno kada su analize bile ograničene na rizične regije.

Sve u svemu, studija naglašava da će kontinuirano globalno zagrijavanje izložiti velike i rastuće dijelove stanovništva povijesno ekstremnim uvjetima, s nerazmjernim učincima na najranjivije slojeve svijeta. Ovo naglašava moralnu i praktičnu hitnost ograničavanja zagrijavanja i podržavanja strategija prilagodbe.

Zaključci

Ova studija pokazuje da su mnogi ljudi, osobito djeca, izloženi višestrukim klimatskim ekstremima kao što su toplinski valovi, poplave, suše i šumski požari pod trenutnim putanjama zagrijavanja.

Međutim, istraživači su upozorili da rezultati vjerojatno podcjenjuju ukupni rizik jer ne isključuju lokalne učinke kao što je dim požara koji prelazi granice, adaptivne reakcije i demografske razlike unutar zemlje. Ranjivosti koje su povezane s dobi, spolom i invaliditetom također nisu u potpunosti evidentirane.

Unatoč modeliranju nekih ekstrema, posebice hidroloških, pristup temeljen na mreži (rezolucija 0,5°) točnije procjenjuje lokalizirane utjecaje.

Istraživački tim istaknuo je da bi hitna akcija za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5C - cilj koji zahtijeva trenutna, duboka smanjenja emisija - prema 2,7C mogla spasiti stotine milijuna djece od Ulea, naglašavajući kritičnu važnost snažnog, održivog smanjenja emisija za zaštitu budućih generacija.

Izvori: