Studija Notre Dame ističe različite trendove u muškom zdravlju u različitim kulturama

Studija Notre Dame ističe različite trendove u muškom zdravlju u različitim kulturama

Unatoč značajnom napretku u rješavanju zdravstvenih problema diljem svijeta, muškarci nisu imali jednake koristi kao žene. Očekivano trajanje života muškaraca nije se povećavalo jednako postojano kao kod žena u posljednjim desetljećima, a očekuje se da će živjeti oko pet godina manje od žena, prema globalnim zdravstvenim podacima iz 2021. iz baze podataka o ljudskoj smrtnosti i Svjetske perspektive stanovništva Ujedinjenih naroda. Jaz u očekivanom životnom vijeku između muškaraca i žena i dalje postoji diljem svijeta, a drugdje se čak povećava.

U vrijeme kada su zdravstveni resursi oskudni i moraju se koristiti mudro, zdravstveni radnici moraju identificirati točke u životima muškaraca gdje ima najviše smisla intervenirati i zagovarati preventivnu skrb za promicanje boljih zdravstvenih ishoda. Životne promjene kao što su brak i očinstvo često su ključne i kritične točke intervencije – a muškarci često ubiru dugoročne zdravstvene dobrobiti iz ovih obiteljskih uloga i imaju manji rizik od smrtnosti nego samci bez djece. Ali baš kao što je svaka osoba drugačija, tako su i zdravstveni problemi u zajednicama diljem svijeta.

Istraživanje sa Sveučilišta Notre Dame otkrilo je da ne vode svi životni prijelazi do istih zdravstvenih ishoda i da sve globalne smjernice za zdravlje muškaraca ne bi trebale izgledati isto od jedne zemlje do druge.

U većini slučajeva u Sjedinjenim Državama i Europi muškarci dožive fizičke promjene kada se ožene i zasnuju obitelj. Te promjene uključuju povećanje opsega struka i indeksa tjelesne mase - fenomen poznat kao "tata bod", objasnio je Lee Gettler, izvanredni profesor antropologije i predstojnik odjela za antropologiju na Notre Dameu.

Međutim, Gettlerovo istraživanje pokazalo je da se ovaj fenomen zapravo razlikuje od društva do društva. Njegova je studija nedavno objavljena u časopisudruštvenih znanosti i medicinekoristili su veliki longitudinalni skup podataka s Filipina kako bi ispitali kako se fizičko zdravlje muškaraca promijenilo tijekom prijelaza na brak ili zajednički život i očinstvo. Njegovi nalazi i nalazi njegovih koautora daju drugačiju sliku zdravlja filipinskih muškaraca u kontekstu ovih velikih prijelaza od one koja se obično opaža u Sjedinjenim Državama i Europi.

Gettler je surađivao sa znanstvenicima sa Sveučilišta Michigan, Sveučilišta Northwestern i Sveučilišta San Carlos u Cebu Cityju na Filipinima kako bi proveo i sakupio istraživanje.

"Naše istraživanje pokazuje da su veze između fizičkog zdravlja, braka i očinstva među filipinskim muškarcima u Cebuu drugačije nego u zemljama poput Sjedinjenih Država ili Europe", rekao je Gettler, koji je također direktor Odjela za hormone, zdravlje i ljudsko ponašanje Notre Damea, laboratorija i fakulteta povezanog s Eck Institutom za globalno zdravlje.

Gettler i njegovi kolege istraživači prikupili su sociodemografske podatke, podatke o zdravlju, ponašanju i testosteronu iz dugotrajne kohortne studije rođenja filipinskih muškaraca u dobi od 21, 26 i (približno) 31 godine između 2005. i 2014. Istraživači su otkrili da je njihova skupina od 607 muškaraca prošla puno bolje od muškaraca u drugim kulturama u istim fazama života.

Ne nalazimo da filipinski muškarci u braku ili izvanbračnoj zajednici imaju iste negativne zdravstvene putanje u smislu fizičkog blagostanja kao filipinski muškarci koji su ostali samci u našoj studiji. Ne doživljavaju pogoršanje zdravlja niti pokazuju svoje očinsko tijelo kao rezultat partnerstva ili očinstva.”

Lee Gettler, izvanredni profesor antropologije i voditelj Odsjeka za antropologiju na Notre Dameu

Studija je priznala bezbroj razloga za ove različite rezultate i rekla da prehrana i tjelesna aktivnost, kao i društvena dinamika koja okružuje odnos, mogu objasniti ove rezultate. Osim toga, studija je otkrila da su muškarci s Cebua koji su bili snažniji i mišićaviji u ranim 20-ima vjerojatnije da će kasnije u životu pronaći partnericu - obrazac koji su koautori opisali kao model "bračnog odabira".

"Naši rezultati sugeriraju da bi naglasak na sastavu tijela muškaraca tijekom prijelaza na vezu i roditeljstvo u Cebuu i sličnim kontekstima mogao biti manje kritičan", napisali su istraživači, u usporedbi s davanjem prioriteta drugim potencijalnim zdravstvenim problemima muškaraca u istoj životnoj fazi, poput mentalnog zdravlja.

"Prijelaz na očinstvo predstavlja obećavajuće razvojno razdoblje za poticanje muškaraca da se brinu o vlastitom zdravlju", nastavili su koautori, pri čemu je dodatna dugoročna korist opće zdravlje obitelji. Međutim, upozorili su da je ključno usmjeriti te promotivne napore i resurse na najhitnije potrebe unutar specifičnog socio-ekološkog okruženja i zajednice.

“U globalnom javnom zdravstvu, dobrobit muškaraca često je sekundarna, iako muškarci tijekom života prolaze lošije u nekoliko dimenzija zdravlja u usporedbi sa ženama”, rekla je Gettler. "Ali da bismo zatvorili ovaj jaz, ne trebaju nam samo poboljšane strategije i politike, već i dublje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje muškaraca u različitim kontekstima."

"To znači da ne možemo jednostavno prenijeti univerzalnu politiku za zdravlje i obiteljski život muškaraca iz jednog konteksta u druga područja diljem svijeta."

Izvori: