Genetska predispozicija za snagu mišića, koja je povezana s nižom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti

Genetska predispozicija za snagu mišića, koja je povezana s nižom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti

Studija koju je proveo Fakultet sportskih i zdravstvenih znanosti na Sveučilištu Jyväskylä, Finska, otkrila je da muškarci s genetskom predispozicijom koja podržava veću mišićnu snagu imaju nizak rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti, bez obzira na njihovu razinu tjelesne aktivnosti ili druge čimbenike načina života.

Niska mišićna snaga, osobito snaga stiska ruke, povezana je s povećanim rizikom od preuranjene smrti. Iako tjelesna aktivnost može usporiti opadanje mišićne snage, povećana mišićna snaga također može potaknuti veću spremnost da ostanete aktivni. Uz čimbenike načina života, genetski čimbenici igraju ulogu u snazi ​​mišića. Studija na Sveučilištu Jyväskylä ispitala je je li genetska predispozicija za veću mišićnu snagu povezana s nižom smrtnošću od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti u starenju te utječe li tjelesna aktivnost na te povezanosti.

Naslijeđena mišićna snaga povezana s nižim rizikom smrtnosti kod muškaraca, bez obzira na aktivnost

Rezultati sugeriraju da je genetska predispozicija za veću snagu mišića neznatno smanjila rizik od kardiovaskularne smrtnosti kod muškaraca. Ova je povezanost ostala značajna čak i nakon prilagodbe za druge čimbenike načina života kao što su pušenje, konzumacija alkohola i indeks tjelesne mase. Suprotno početnim pretpostavkama, povezanost između naslijeđene mišićne snage i rizika od smrti nije ovisila o količini tjelesne aktivnosti.

Povezanost između veće naslijeđene tjelesne snage i nižeg rizika od smrti ostala je bez obzira na to je li osoba bila više ili manje fizički aktivna u slobodno vrijeme. “

Päivi Herranen, doktorski istraživač na Fakultetu športa i zdravstvenih znanosti

Osim toga, studija je otkrila da genetska predispozicija za veću snagu mišića nije dovela do povećanja tjelesne aktivnosti osobe.

“Pojedinci koji su naslijedili veću mišićnu snagu putem svojih gena ne kreću se automatski više od drugih”, kaže Herranen.

Kod žena, nasljedna predispozicija za veću mišićnu snagu nije bila povezana sa smrtnošću, vjerojatno zbog bioloških razlika i razlika u okolišu među spolovima koje utječu na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

"Hipotetski, genetski i fiziološki čimbenici koji poboljšavaju snagu mišića kod žena mogu povećati njihovu osjetljivost na kardiovaskularne bolesti, čija prevalencija raste s godinama", napominje Herrranen. "Međutim, potrebna su daljnja istraživanja s većim skupovima podataka kako bi se istražila ova potencijalna veza."

Genetski određena mišićna snaga i stil života predviđaju zdravstvene rizike

Studija je koristila poligenski rezultat koji kombinira učinke stotina tisuća genetskih varijanti povezanih sa snagom stiska ruke. Poligenski rezultat omogućuje usporedbu između pojedinaca s iznimno visokim ili niskim genetskim predispozicijama za mišićnu snagu i pruža uvid u povezanost s različitim zdravstvenim rizicima.

Iako sam rezultat poligenske mišićne snage ima ograničenu moć predviđanja, usporediv je s moći predviđanja nekoliko čimbenika životnog stila. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se istražio potencijal rezultata za integraciju u personalizirane procjene rizika.

"Osim toga, rezultat poligenske mišićne snage mogao bi pomoći u određivanju utječe li genetski sklop pojedinca na njihov odgovor na vježbu i njihov potencijal za poboljšanje kroz trening", dodaje Herranen.

Studija je uključivala podatke o genetici i načinu života gotovo 9000 sudionika iz starije finske skupine blizanaca. Podaci o obrazovanju sudionika, indeksu tjelesne mase, pušenju, konzumaciji alkohola i tjelesnoj aktivnosti prikupljeni su putem upitnika na tri mjerne točke.

Studija je 2024. godine nagrađena drugom nagradom za najbolji istraživački rad na natjecanju sportske medicine u Helsinkiju. To je treća objava disertacije Päivija Herranena, koja ispituje kako genetika i okolišni čimbenici utječu na biološko starenje, posebice na slabljenje mišićne snage i funkcionalnog kapaciteta s godinama. Istraživanje je dio genetski aktivnog projekta koji financira Finsko istraživačko vijeće i Zaklada Juho Vainio te Zaklada Päivikki i Sakari Sohlberg. Projekt vodi Elina Sillanpää, docentica i akademska istraživačica. Istraživanje je provedeno u suradnji s Gerontološkim istraživačkim centrom (GEREC) i Finskim institutom za molekularnu medicinu (FIMM).

Izvori: