Britansko istraživanje potvrđuje da zdrave navike mogu produžiti život, čak i uz genetske predispozicije

Britansko istraživanje potvrđuje da zdrave navike mogu produžiti život, čak i uz genetske predispozicije

U nedavnoj studiji objavljenoj uBMJ Medicina utemeljena na dokazimaIstraživači su ispitivali povezanost između načina života, genetskih čimbenika i ljudske dugovječnosti.

pozadina

Nasljedne i nenasljedne varijable, kao što su: B. Životni stil aktivnosti utječu na životni vijek čovjeka. Gen za apolipoprotein E (APOE) i lokusi receptora za lipoproteine ​​niske gustoće (LDLR), nikotinski acetilkolinski receptor 3/5 (CHRNA 3/5), lipoprotein A (LPA) i inhibitori ciklin-ovisne kinaze 2B antisense RNA 1 (CDKN2B-AS1) povezani su s dugovječnošću.

Pretjerana konzumacija alkohola, kronična uporaba duhana, dugotrajna tjelesna neaktivnost i nezdrave prehrambene navike pridonose preranoj smrtnosti.

Studije su otkrile negativnu povezanost između pretilosti, pušenja, sklonosti koronarnoj bolesti srca i duljeg životnog vijeka.

Zdravstveno svjestan način života može smanjiti genetsku osjetljivost na skraćeni životni vijek; Međutim, daljnja bi istraživanja mogla razjasniti kombinirane učinke genetskih varijabli i načina života.

O studiju

U sadašnjoj longitudinalnoj kohortnoj studiji istraživači su ispitivali utjecaj stila života i genetskih čimbenika na ljudsku dugovječnost.

Tim je analizirao podatke iz Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane Sjedinjenih Država (NHANES), Biobanke Ujedinjenog Kraljevstva i LifeGen-a kako bi izračunao rezultate poligenskog rizika (PRS) za genetsku osjetljivost povezanu s ljudskom dugovječnošću, procijenio učinke životnih navika i ispitao uobičajene povezanosti genetskih odrednica i varijabli životnog stila s ljudskom dugovječnošću.

Varijable načina života uključivale su konzumaciju alkohola, pušenje, tjelesnu aktivnost, prehranu, trajanje sna i oblik tijela.

Studija je uključila 353.742 odraslih Europljana regrutiranih između 2006. i 2010. i praćenih do 2021. Izloženost studiji uključivala je najvišu kvintilnu dugovječnost PRS i ocjenu zdravog načina života (HLS).

Nepušenje, redovita tjelovježba, umjerena konzumacija alkohola, hranjiva prehrana, zdrava tjelesna struktura i dostatan san ukazuju na zdrav način života. Istraživači su odredili životni vijek, primarnu krajnju točku, na temelju datuma smrti ili ukupne dobi na početku i praćenju.

Istraživači su izveli PRS korištenjem neovisnih nasljednih varijanti povezanih sa životnim vijekom kako su zabilježili LifeGen podaci, bez neravnoteže u vezi. Odredili su PRS za pojedince iz biobanki u Velikoj Britaniji koristeći ponderirani zbroj alela koji skraćuju život za polimorfizme jednog nukleotida (SNP-ove) pomnoženih s njihovim veličinama učinka na dugovječnost.

Tim je proveo Coxovo regresijsko modeliranje proporcionalnih opasnosti korištenjem NHANES podataka za određivanje omjera opasnosti (HR) za utjecaj čimbenika životnog stila na životni vijek i primijenio rezultate na podatke UK Biobank za izračunavanje ponderiranog HLS-a.

Koristili su multivarijantnu logističku regresiju kako bi odredili odnose između PRS-a i čimbenika načina života, kontrolirajući dob, spol, razinu obrazovanja i socioekonomski status.

Istraživači su analizirali smrtovnice u američkom NHANES-u i U.K. Biobank i cenzurirali podatke o životnom vijeku preživjelih od 31. prosinca 2021., isključujući smrtne slučajeve povezane s ozljedama, nesrećama ili koronavirusnom bolešću 2019. (COVID-19). Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku (NCHS) povezao je smrtovnice s 31. prosincem 2019.

Rezultati

Među 353.742 Europljana koja su praćena 13 godina (medijan), dogodilo se 24.239 smrtnih slučajeva. Istraživači su grupirali sudionike u skupine s kratkim (20%), srednjim (60%) i dugim (20%) životnim vijekom prema njihovom genetski procijenjenom životnom vijeku te u skupine s nepovoljnim (21%), srednjim (56%) i povoljnim životnim vijekom (23%) prema HLS-u.

Visoki genetski rizik bio je povezan s 21% većom vjerojatnošću smrtnosti od niskog genetskog rizika, bez obzira na životne uvjete.

Genetske varijable i varijable ponašanja pokazale su neovisnu povezanost s dugovječnošću. Osobe s genetskom predispozicijom za kratki životni vijek (visoki PRS) imale su stopu smrtnosti (HR) 1,2 višu od onih s dužim životnim vijekom.
Osobe s nepovoljnim stilom života (niski HLS) imale su 1,8 puta veći rizik od smrti od osoba s povoljnim stilom života. Pojedinci s nižim životnim vijekom i nepovoljnim životnim stilom imali su 2,0 puta veću stopu smrtnosti od onih s dužim životnim vijekom i povoljnim stilom života.

Istraživači nisu pronašli multiplikativne interakcije između PRS-a i HLS-a. Najbolja kombinacija za zdrav način života je redovita tjelovježba, zdrave prehrambene navike, nepušenje i dostatan san, čime se smanjuje rizik od prerane smrtnosti (smrt prije 75. godine).

Pojedinci s genetskom predispozicijom za duži životni vijek i povoljnim načinom života imali su očekivani životni vijek od 53 godine u dobi od 40 godina, u usporedbi s 46 godina za one s genetskom predispozicijom za kratki životni vijek i nepovoljnim načinom života. Idealni životni stilovi za dugovječnost uključuju čestu tjelovježbu, nepušenje, dobru prehranu i dovoljno sna.

Rezultati istraživanja pokazali su da zdrav način života može značajno smanjiti nasljedni rizik od skraćenja životnog vijeka ili prerane smrti. Visoki nasljedni rizik bio je povezan s 21% većim rizikom od smrti, ali nezdrav način života bio je povezan sa 78% većim rizikom.

Zdrave životne navike mogu smanjiti rizik od nasljeđivanja za 62%. Sudionici s genetskom predispozicijom za kratki životni vijek i nezdravim načinom života imali su 2,04 puta veći rizik od smrti.

Zdrav način života može značajno smanjiti broj smrtnih slučajeva među osobama s kraćim životnim vijekom. Buduća bi istraživanja trebala uključivati ​​neeuropske sudionike kako bi se poboljšala mogućnost generalizacije.

Izvori: