Kolesterol: mit i istina
Kolesterol: mit i istina Kolesterol je pojam koji su svi već čuli. Često se povezuje s nečim negativnim – bolesti srca, pretilosti i bolesti krvnih žila. Ali što je zapravo kolesterol? Postoje li različite vrste kolesterola? I kako to utječe na naše zdravlje? Pogledajmo pobliže temu i odvojimo neke mitove od stvarnosti. Što je kolesterol? Kolesterol je tvar slična masti koja se prirodno pojavljuje u tijelu. Neophodan je za razne vitalne funkcije kao što su stvaranje staničnih membrana, hormona i žučnih kiselina za probavu masti. Naše tijelo inače proizvodi dovoljno kolesterola...

Kolesterol: mit i istina
Kolesterol: mit i istina
Kolesterol je pojam koji su svi već čuli. Često se povezuje s nečim negativnim – bolesti srca, pretilosti i bolesti krvnih žila. Ali što je zapravo kolesterol? Postoje li različite vrste kolesterola? I kako to utječe na naše zdravlje? Pogledajmo pobliže temu i odvojimo neke mitove od stvarnosti.
Što je kolesterol?
Kolesterol je tvar slična masti koja se prirodno pojavljuje u tijelu. Neophodan je za razne vitalne funkcije kao što su stvaranje staničnih membrana, hormona i žučnih kiselina za probavu masti. Naša tijela normalno proizvode dovoljno kolesterola za obavljanje ovih funkcija.
Osim toga, kolesterol možemo apsorbirati i hranom. Životinjske namirnice poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda, na primjer, već sadrže velike količine ove masne tvari.
Razlika između dobrog i lošeg kolesterola
Možda ste čuli za razine "dobrog" (HDL) ili "lošeg" (LDL) kolesterola. Ovi pojmovi se odnose na dvije vrste lipoproteina - čestica u krvotoku - koje prenose kolesterol:
1. Lipoprotein visoke gustoće (HDL)
Razine HDL kolesterola općenito se smatraju "dobrima" jer HDL nastoji prenijeti višak kolesterola iz arterija natrag u jetru. Jetra ga zatim razgrađuje ili izlučuje putem žuči. Visoke razine HDL-a stoga mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.
2. Lipoprotein niske gustoće (LDL)
Nasuprot tome, LDL kolesterol često se naziva "lošim" jer su visoke razine LDL povezane s povećanim rizikom od ateroskleroze i bolesti srca. Kada je u krvi previše LDL kolesterola, on se može nakupiti na stijenkama arterija i na kraju dovesti do plakova koji mogu ograničiti protok krvi.
Kako kolesterol utječe na naše zdravlje?
Visoke razine kolesterola u krvi mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, to obično ne predstavlja neposrednu zdravstvenu opasnost. Umjesto toga, drugi čimbenici poput pušenja, nedostatka tjelovježbe i neuravnotežene prehrane u kombinaciji s visokim kolesterolom odgovorni su za bolesti srca ili moždani udar.
Važno je napomenuti da nisu svi ljudi osjetljivi na prehranu koja sadrži kolesterol. Neki ljudi imaju genetske razlike u načinu na koji njihova tijela obrađuju ili proizvode kolesterol. Ove osobe mogu biti osjetljivije na dijetu s visokim kolesterolom i mogu imati veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Mitovi o kolesterolu
Mit 1: Jedenje hrane koja sadrži kolesterol automatski povećava razinu kolesterola u krvi.
Činjenica: Istina je da neke namirnice bogate zasićenim mastima i transmasnoćama mogu povećati razinu kolesterola u krvi. Međutim, nema izravne veze između unosa hrane koja sadrži kolesterol i povećanja razine kolesterola u krvi kod većine ljudi. Naše tijelo obično proizvodi dovoljno kolesterola da zadovolji naše potrebe.
Mit 2: Sve vrste masti su loše za srce.
Činjenica: Nisu sve masti jednake. Zdrave masti poput nezasićenih masnih kiselina (npr. omega-3 masne kiseline) zapravo mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Dakle, ne radi se samo o tome koliko masti jedemo, već i o vrsti masti koju konzumiramo.
Mit 3: Snizite kolesterol pod svaku cijenu.
Činjenica: Iako je važno održavati zdravu razinu kolesterola, to ne bi trebalo značiti da morate održavati razinu što je moguće nižom. Određena razina LDL kolesterola neophodna je za pravilno funkcioniranje tijela. Bolje je pripaziti na održavanje ravnoteže nego nepotrebno previše snižavati razinu kolesterola.
Često postavljana pitanja o kolesterolu
1. Koje namirnice snižavaju kolesterol?
Dokazano je da neke namirnice pozitivno utječu na razinu kolesterola u krvi. To uključuje hranu bogatu vlaknima kao što su cjelovite žitarice, mahunarke i voće, kao i nezasićene masne kiseline iz maslinovog ulja i ribe.
2. Koliko često trebate kontrolirati kolesterol?
Preporuča se provjera lipidnog profila svakih četiri do šest godina. Međutim, ako već imate kardiovaskularnu bolest ili obiteljsku anamnezu, možda bi bilo preporučljivo ići na češće preglede.
3. Jesu li statini jedino rješenje za snižavanje kolesterola?
Statini su lijekovi koji se koriste za snižavanje LDL kolesterola i obično se propisuju. Međutim, u mnogim slučajevima, promjene načina života kao što su zdrava prehrana i redovita tjelovježba također mogu pomoći u prirodnom snižavanju kolesterola.
Izvori:
– Američko udruženje za srce: https://www.hearthub.org/hc-risk-factors-high-cholesterol
– Klinika Mayo: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/high-blood-cholesterol/expert-answers/cholesterol-level/faq-20057952