Slučajevi raka dojke i smrti do 2050. godine će rasti - jesmo li spremni?

Slučajevi raka dojke i smrti do 2050. godine će rasti - jesmo li spremni?

Predviđa se nagli porast raka dojke do 2050. – jesu li zdravstveni sustavi spremni? Revolucionarna studija otkriva alarmantne razlike u dijagnozi, liječenju i stopama preživljavanja diljem svijeta.

Rak dojke svake minute u svijetu dijagnosticira se kod četiri žene, a prema procjenama za 2022. godinu jedna će žena umrijeti svake minute. U studiji nedavno objavljenoj u časopisuPrirodni lijekMeđunarodni tim onkologa i zdravstvenih istraživača pružio je sveobuhvatan pogled na trenutni i budući teret raka dojke diljem svijeta, ističući stope incidencije i smrtnosti te naglašavajući hitnu potrebu za poboljšanom prevencijom, ranim otkrivanjem i strategijama liječenja.

Rak dojke

Omjer smrtnosti od raka dojke i učestalosti je do četiri puta veći u zemljama s niskim HDI - 46% žena mlađih od 50 godina s dijagnozom u tim regijama umire, u usporedbi sa samo 11% u zemljama s vrlo visokim HDI.

Rak dojke i dalje je najčešće dijagnosticiran rak kod žena i vodeći uzrok globalne smrtnosti. Dok su zemlje s visokim prihodima zabilježile poboljšanja u preživljavanju zahvaljujući ranom otkrivanju i boljem liječenju, regije s nižim prihodima i dalje se bore s odgođenim dijagnozama i ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi.

Na učestalost raka dojke utječu čimbenici poput reproduktivne povijesti, načina života i genetike. Razvijene zemlje bilježe više stope zbog duljeg životnog vijeka i promjena stila života. Međutim, zemlje s niskim i srednjim dohotkom suočavaju se s nerazmjerno visokim stopama smrtnosti zbog kasne dijagnoze, neadekvatnih programa probira i nedostatka obučenih medicinskih stručnjaka.

Dok napori kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) Globalna inicijativa za rak dojke (GBCI) imaju za cilj smanjiti smrtnost ranim otkrivanjem i učinkovitim liječenjem, samo je sedam zemalja, uključujući Belgiju i Dansku, ispunilo cilj inicijative o smanjenju smrtnosti od raka dojke za 2,5% godišnje.

Mnoge druge nacije napreduju, ali ne ispunjavaju ovo mjerilo. Ova studija ispitala je trenutne trendove i predvidjela buduća opterećenja povezana s rakom dojke, naglašavajući potrebu za globalnom akcijom kako bi se zatvorio jaz u ishodima raka dojke.

Sadašnja studija

Incidencija najbrže raste među mlađim ženama u zemljama s visokim dohotkom - s Japanom, Južnom Korejom i Bahreinom koji bilježe neke od najvećih porasta.

U ovoj studiji istraživači su analizirali učestalost i smrtnost od raka dojke u 185 zemalja koristeći podatke iz Globalnog opservatorija za rak (IARC) Međunarodne agencije za istraživanje raka. Ispitali su trendove koristeći povijesne podatke između 2008. i 2017., uzimajući u obzir varijable kao što su indeks ljudskog razvoja (HDI), dobna distribucija i regionalne razlike.

Za procjenu trenutnog (2022.) i budućeg (2050.) opterećenja, studija je primijenila dobno specifične stope incidencije i mortaliteta od 2022. na predviđeni rast stanovništva. Istraživači su također procijenili napredak 185 zemalja prema cilju Svjetske zdravstvene organizacije o smanjenju smrtnosti povezane s rakom dojke za 2,5% godišnje.

Studija je koristila statističke metode za procjenu incidencije i trendova mortaliteta, uključujući lokalno ponderirane regresijske modele i procijenjene godišnje postotne promjene. Tim je također izračunao omjere smrtnosti i incidencije kao zamjenu za dostupnost zdravstvene skrbi, težinu bolesti i sistemske prepreke liječenju.

Osim toga, ispitani su rizični čimbenici kao što su pretilost (povezana s 8-28% slučajeva raka dojke), konzumacija alkohola (4-16%) i hormonalni utjecaji kako bi se naglasila važnost prevencije. Studija je također imala za cilj pružiti kritične uvide u socioekonomske čimbenike koji utječu na ishode raka dojke i koristiti te informacije za usmjeravanje globalnih politika kontrole raka.

Globalni trendovi raka dojke

Australija i Novi Zeland imaju najveću stopu incidencije raka dojke u svijetu, sa 100,3 slučaja na 100 000 žena – više od tri puta više od južne središnje Azije (26,7 na 100 000).

Istraživači su primijetili da je rak dojke i dalje najčešće dijagnosticiran rak kod žena, s procijenjenih 2,3 milijuna novih slučajeva i približno 670 000 smrtnih slučajeva u 2022. Dok se zemlje s visokim dohotkom i dalje bore s visokim stopama smrtnosti što odražava nejasnoće u pristupu zdravstvenoj skrbi zbog poboljšanog otkrivanja i liječenja, zemlje s niskim i srednjim dohotkom i dalje se bore s visokim stopama mortaliteta.

Dodatno, buduće projekcije pokazale su zabrinjavajući porast, s procijenjenih 3,2 milijuna novih slučajeva i preko 1,1 milijun smrtnih slučajeva koji se očekuju do 2050. Studija je također otkrila da stope smrtnosti opadaju u 29 zemalja s vrlo visokim HDI-jem, ali u sedam zemalja, uključujući nekoliko u Africi, Latinskoj Americi i Aziji. Australija je, zajedno s Britanijom, Švedskom i Nizozemskom, među zemljama koje se suočavaju s godišnjim padom mortaliteta od 2,5%, s padom od 2,1% godišnje.

Međutim, najveće stope incidencije raka dojke primijećene su u Australiji i Novom Zelandu, gdje su dobno standardizirane stope dosegle 100,3 slučaja na 100 000 žena. To odražava i duži životni vijek i raširene programe probira koji otkrivaju više slučajeva u ranim fazama. Nasuprot tome, južna središnja Azija imala je najnižu stopu incidencije od 26,7 na 100 000.

Također su primijećene sve veće stope incidencije među mlađim ženama ispod 50 godina, posebno u zemljama s visokim dohotkom, što ukazuje na promjene u čimbenicima rizika kao što su promjene u načinu života i reproduktivnom ponašanju. Konkretno, učestalost raka dojke među mlađim ženama raste isključivo u devet zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju i Bahrein.

Sedam zemalja, uključujući Belgiju i Dansku, uspješno smanjuju smrtnost od raka dojke za 2,5% godišnje – ispunjavajući cilj Svjetske zdravstvene inicijative za rak dojke.

Osim toga, studija je otkrila da se zemlje s niskim HDI suočavaju s nesrazmjerno višom stopom smrtnosti, što znači da više žena s dijagnosticiranim rakom dojke u tim regijama umire od te bolesti u usporedbi s njihovim kolegama u zemljama s višim prihodima. Taj se nesrazmjer uglavnom pripisuje kasnim dijagnozama, financijskim preprekama liječenju i nedostatku stručnjaka za rak i ustanova za radioterapiju.

Osim toga, istraživači su primijetili da će ekonomske i demografske tranzicije igrati ulogu u budućem teretu raka dojke. Brza urbanizacija, starenje stanovništva i promjenjivi čimbenici načina života mogu pridonijeti povećanju incidencije, osobito u regijama u razvoju. Rješavanje ovih izazova zahtijeva globalne napore da se poboljša infrastruktura zdravstvene skrbi, proširi pristup kliničkim pregledima dojki kao isplativoj alternativi mamografiji u okruženjima s niskim resursima, promiču ponašanja koja smanjuju rizik i poboljšaju pristup pravovremenoj i učinkovitoj skrbi.

Ograničenja studije uključivala su potencijalne netočnosti u prikupljanju podataka, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom s nepotpunim registrima raka. Osim toga, projekcije su se temeljile na trenutačnim trendovima i mogle bi podcijeniti buduću izloženost ako se faktori rizika nastave povećavati.

Zaključci

Sve u svemu, rezultati su istaknuli sve veći globalni teret raka dojke i velike nejednakosti u preživljavanju između nacija s visokim i niskim prihodima. Studija je pokazala da će bez hitne intervencije stope smrtnosti nastaviti rasti, osobito u okruženjima s ograničenim resursima. Jačanje ranog otkrivanja raka dojke, povećanje pristupa liječenju i rješavanje čimbenika rizika koji se mogu spriječiti ključni su koraci prema smanjenju ove rastuće krize. Istraživači su istaknuli da bi za sve zemlje koje ispune godišnji cilj mortaliteta od 2,5% gotovo 560 000 života moglo biti spašeno do 2050. godine.

Izvori: