Probiotski napitak kefir obećava u prevenciji Alzheimerove bolesti

Probiotski napitak kefir obećava u prevenciji Alzheimerove bolesti

Može li jednostavan probiotski napitak pomoći u borbi protiv Alzheimerove bolesti? Nova studija ispituje kako kefir smanjuje neuroinflamaciju i podržava zdravlje mozga, nudeći nadu za buduće prehrambene intervencije.

Članak objavljen u nedavnom članku u časopisuPonašanje mozga i integrativni imunitetIstraživači su ispitali studije koje su uključivale ljudske sudionike i životinjske modele kako bi ispitali učinke kefira, fermentirane hrane bogate probioticima, na kognitivnu funkciju, neurodegeneraciju i oksidativni stres. Zaključili su da kefir obećava kao potencijalni komplementarni tretman za Alzheimerovu bolest i nudi neuroprotektivne prednosti zbog svojih protuupalnih i antioksidativnih svojstava. Međutim, potrebni su standardizirani pripravci i velika klinička ispitivanja kako bi se potvrdio njegov terapeutski potencijal za ljudske pacijente.

Praćenje i liječenje Alzheimerove bolesti

Potencijalni učinci kefira na jačanje mozga mogu se proširiti i izvan Alzheimerove bolesti, a nova istraživanja sugeriraju da on može regulirati raspoloženje i stres utječući na os crijeva i mozga. Neke su studije povezale prehranu bogatu probioticima sa smanjenjem simptoma tjeskobe i depresije.

Alzheimerova bolest je vodeći uzročnik globalnog tereta demencije, čineći približno 60% slučajeva, što rezultira kognitivnim padom i gubitkom pamćenja. Očekuje se da će do 2050. godine prevalencija porasti na 150 milijuna jer populacija nastavi stariti. Simptomi ove bolesti uključuju zbunjenost, poteškoće s govorom i gubitak pamćenja, što na kraju uvelike utječe na ponašanje i stanje, dovodeći do gubitka neovisnosti.

Trenutačno ne postoji lijek za ovo stanje, a trenutni tretmani usmjereni su prvenstveno na upravljanje simptomima. Međutim, novi pristupi imaju za cilj smanjiti nakupljanje tau proteina i beta-amiloidnih plakova, za koje su istraživači pokazali da olakšavaju atrofiju i oštećenje moždanih stanica kroničnom upalom povezanom s prekomjernom aktivacijom mikroglije. Nadalje, disregulacija inzulinske signalizacije i oksidativni stres uključeni su u napredovanje bolesti, pojačavajući potrebu za višestrukim strategijama liječenja. Dijagnostički napredak također je omogućio liječnicima da otkriju rane čimbenike rizika praćenjem biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini i krvi, prebacujući fokus na prevenciju.

Promjene načina života i rizik od Alzheimerove bolesti

Dok su neki slučajevi naslijeđeni, većina slučajeva Alzheimerove bolesti je sporadična i pod utjecajem starenja, načina života i zdravstvenih stanja kao što su pretilost, dijabetes i visoki krvni tlak. Istraživanja pokazuju da bi liječenje ovih čimbenika rizika moglo spriječiti više od 30% slučajeva. Zdravlje crijeva također igra važnu ulogu, jer neravnoteža u crijevnim bakterijama može potaknuti upalu i pogoršati kognitivni pad putem putova kao što je signalna kaskada TLR4/MYD88/NLRP3.

Promjene načina života, posebice prehrane, identificirane su kao koristan način za smanjenje čimbenika rizika. Fermentirana hrana bogata je probioticima, za koje se proučava da jačaju kognitivne funkcije kod osoba s Alzheimerovom bolešću. Takva hrana sadrži korisne spojeve koji mogu smanjiti neuroupalu i oksidativni stres, oba ključna čimbenika u napredovanju bolesti.

Među probioticima ističe se kefir jer, osim probiotika, sadrži cjelovit sastav mikroba i nutrijenata koji uključuju minerale, vitamine i proteine. Međutim, mikrobni sastav može značajno varirati ovisno o proizvodnim metodama, što komplicira usporedbe između studija. Standardizacija ovih formulacija ključna je za osiguranje ponovljivosti u budućim kliničkim primjenama. Nedavna istraživanja sugeriraju da kefir može podržati zdravlje mozga smanjenjem oksidativnog oštećenja i upale te moduliranjem signalnih putova inzulina kao što je os PI3K/AKT/GSK-3β/MTOR, koja igra ključnu ulogu u preživljavanju neurona i sinaptičkoj plastičnosti. U ovom pregledu istraživači su sustavno identificirali i procijenili studije o učincima kefira na Alzheimerovu bolest.

Ova slika pokazuje ulogu disbioze crijeva u neuroinflamaciji i patofiziologiji Alzheimerove bolesti. Disbiotička crijevna mikrobiota aktivira upalne putove, što dovodi do povećanog oksidativnog stresa. To zauzvrat pokreće aktivaciju mikroglije u središnjem živčanom sustavu. Aktivna mikroglija zatim stimulira astrocite, što dovodi do poremećaja krvno-moždane barijere (BBB), što dalje napreduje u aktivaciji mikroglije u začaranom krugu. I BBB kompromis i mikroglijalna aktivacija doprinose stvaranju i taloženju beta-amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova preko hiperfosforilacije tau proteina, koji potiču neuronsku apoptozu, sinaptičku disfunkciju i progresiju bolesti.

Ograničeni dokazi iz studija na ljudima

Istraživači su identificirali sedam relevantnih studija iz pet medicinskih baza podataka, od kojih je samo jedna uključivala ljude. U ovoj studiji 13 pacijenata s Alzheimerovom bolešću primalo je dodatak kefiru; Analiza je pokazala da su im se smanjili markeri oksidativnog stresa i upale, dok su im se poboljšale motoričke sposobnosti, kognitivne funkcije i pamćenje. Točnije, pacijenti su pokazali poboljšanje od 28% na rezultatima Mini-Mental State Examination (MMSE) i približno 66% odnosno 62% na neposrednim i kasnim testovima pamćenja. Međutim, druga studija citirana u pregledu (Agahi et al., 2018.) nije pronašla kognitivne koristi kod pacijenata s teškom Alzheimerovom bolešću, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjem doziranja, mikrobnog sastava i učinaka dodataka kefira specifičnih za stadij.

Galt = limfoidno tkivo povezano s crijevima. Slika prikazuje središnju ulogu crijevne mikrobiote u ljudskom zdravlju kroz međusobno povezane funkcije. Regulira imunološki sustav promičući toleranciju na nepatogene podražaje i natječući se s patogenima. Mikrobiota utječe na osovinu crijeva-mozak dvosmjernom živčanom komunikacijom i krvotokom prijenosa bakterijskih metabolita, toksina i fragmenata koji utječu na rad mozga i upalu. Podržava metabolizam proizvodnjom kratkolančanih masnih kiselina, pretvaranjem žučnih kiselina i sintetiziranjem probavnih enzima dok pridonosi proizvodnji vitamina. Zdrava mikrobiota održava crijevnu barijeru koja sprječava prijenos štetnih bakterijskih nusproizvoda u krvotok i štiti sustavno i neurološko zdravlje (LeBlanc i sur., 2013.).

Lekcije iz modela glodavaca i muha

Za razliku od mnogih mliječnih proizvoda, kefir sadrži značajno smanjenu razinu laktoze, što ga čini probavljivijim za osobe s intolerancijom na laktoz. Neka istraživanja sugeriraju da kefir može poboljšati probavu laktoze tijekom vremena povećanjem prisutnosti korisnih crijevnih bakterija.

Od preostalih studija, četiri su uključivale sudionike na glodavcima, odnosno miševe, albino štakore i Wistar štakore. Te su se studije usredotočile na promjene moždanog tkiva, neuroupalu i kognitivnu funkciju. Istraživački članak otkrio je da je kefir modificirao mikrobiom crijeva, smanjujući upalu mozga putem modulacije puta TLR4 i poboljšavajući kognitivnu funkciju. Dodatno, dodatak kefira povezan je sa smanjenim nakupljanjem beta-amiloida, očuvanjem neurona hipokampusa i poboljšanom sposobnošću učenja u modelima glodavaca.

Drugo istraživanje pokazalo je da kombiniranje terapije matičnim stanicama s kefirom učinkovito štiti od oksidativnog stresa i neuroinflamacije. Glodavci liječeni pioglitazonom, lijekom protiv dijabetesa, i kefirom pokazali su smanjeno oštećenje neurona i pad pamćenja, dok su simvastatin (lijek za snižavanje lipida) i kefir zajedno smanjili neuroupalu i oksidativni stres.

Dvije studije ispitivale su učinke kefira na nakupljanje amiloida i neurodegeneraciju koristeći modele muha. Jedan je otkrio da kefir povećava motoričku funkciju i antioksidacijsku aktivnost dok smanjuje nakupljanje amiloida, dok je drugi pokazao da kefir smanjuje oštećenje mozga dok poboljšava motoričke sposobnosti i preživljavanje. Nadalje, biokemijske analize potvrdile su smanjenje markera oksidativnog stresa i poboljšanja u preživljavanju neurona u ovim modelima.

Zaključci

Iako je upravljanje simptomima primarni pristup trenutnom liječenju Alzheimerove bolesti, lijekovi koji se često koriste ne zaustavljaju napredovanje bolesti unatoč poboljšanju kognitivnih ishoda. Dijetetski pristupi sve se više smatraju rizikom razvoja bolesti, au fokusu je kefir zbog bogatstva bioaktivnih spojeva.

Integracija načina života i nutricionističkih intervencija s farmakološkim tretmanima je nužna, posebice jer je Alzheimerova bolest složena bolest na koju utječu brojni čimbenici. Dok kefir obećava u životinjskim modelima i jednoj studiji s ljudima, njegovi učinci mogu ovisiti o sastavu i dozi mikrobnog soja. Klinička ispitivanja i longitudinalne studije potrebne su za procjenu dugoročnih učinaka ovog i drugih probiotika, čime se generiraju dokazi o njegovim interakcijama s drugim intervencijama za sprječavanje kognitivnog pada.

Sveobuhvatno razumijevanje njegove učinkovitosti i sigurnosti, uključujući optimalne doze i standardizirane formulacije, također je potrebno za mjerenje njegove korisnosti u terapijskim i kliničkim kontekstima. Osim toga, istraživači naglašavaju da je terapeutski potencijal kefira pod utjecajem varijacija u sadržaju mikroba i uvjetima fermentacije, što zahtijeva daljnje napore na standardizaciji prije kliničke primjene. Iako lijek za Alzheimerovu bolest nije dostupan, istraživanja u nastajanju nude obećavajuće strategije za poboljšani probir, praćenje, prevenciju i liječenje.

Izvori: