Toplinski val ugrožava djecu: posljedice za razvoj mozga

Toplinski val ugrožava djecu: posljedice za razvoj mozga

Utjecaj topline na zdravlje sve je veći problem, posebice kada je riječ o najosjetljivijim skupinama kao što su starije osobe i djeca. Nova studija otkriva alarmantna saznanja o razvoju mozga kod djece koja su često izložena visokim temperaturama. To postavlja pitanja o dugoročnim posljedicama za mentalno zdravlje i kognitivne sposobnosti mladih ljudi.

Toplina kao prijetnja razvoju djece

Istraživački tim predvođen Mònicom Guxens s Barcelonskog instituta za globalno zdravlje upotrijebio je magnetsku rezonancu na gotovo 2700 djece u dobi od devet do dvanaest godina kako bi otkrio da djeca koja su često bila izložena visokim temperaturama, iznad 30 stupnjeva Celzijevih, do treće godine imaju nižu zrelost u bijeloj tvari mozga. Ova bijela tvar ključna je za komunikaciju između različitih regija mozga i igra značajnu ulogu u kognitivnim sposobnostima.

Dublji pogled na proces

Fiziološki odgovori tijela na toplinu su složeni. Prema anesteziologu Thomasu Beinu, kada su temperature visoke, protok krvi se preusmjerava iz mozga i probavnih organa na površinu kože kako bi se oslobodila toplina. To može dovesti do nedostatka dotoka krvi u mozak, što može imati ozbiljne posljedice za kognitivni razvoj.

Alarmantne nuspojave vrućine

Ne samo da su dječji mozgovi pogođeni temperaturama, nego i srce i drugi organi. Srce mora pojačano raditi zbog razrijeđene krvi koja nastaje znojenjem, što povećava rizik od srčanog udara kod osoba s postojećim zdravstvenim problemima. Osim toga, zbog toplinskih bolesti mogu se pojaviti masivne upalne reakcije imunološkog sustava, slične sepsi. Ovi učinci utječu i na bubrege koji su dodatno opterećeni tijekom toplinskih valova.

Mjere opreza u zajednici

Zbog ovih opasnosti ključno je da ne samo javne ustanove nego i pojedinci poduzmu mjere kako bi se zaštitili od zdravstvenih rizika topline. Mjere poput traženja hlada, korištenja klima uređaja s maksimalnom temperaturom od 27 stupnjeva i unosa dovoljne količine tekućine bitne su kako biste zaštitili sebe i druge.

Kako se pravilno hidrirati

Unatoč uvriježenom mišljenju da treba piti prije žeđi, znanstveni dokazi pokazuju da je žeđ dobar pokazatelj tjelesnih potreba za vodom. Međutim, starije osobe, osobito one s demencijom, možda više ne percipiraju pravilno svoju žeđ, zbog čega im treba redovito nuditi vodu. Za vrućina su najbolja pića voda i špriceri s voćnim sokovima, dok alkoholna pića treba izbjegavati jer tijelu oduzimaju dodatnu tekućinu.

Utjecaj prehrane i odjeće

Ne samo da je važan unos tekućine, već i prehrana igra važnu ulogu. Vitamin C, prisutan u mnogim vrstama voća, može pomoći tijelu da se bolje nosi s vrućinom. Odjeća je još jedan čimbenik: sintetičke tkanine često bolje usmjeravaju znoj na isparavanje i reguliraju tjelesnu temperaturu.

Zaključak: odgovorno postupanje s toplinom

Izazov suočavanja s ekstremnim temperaturama zahtijeva zajedničke napore i društva i pojedinaca. Razumijevanje i svjesno rješavanje zdravstvenih rizika od vrućine presudno je kako bi se izbjeglo dugoročno oštećenje zdravlja, posebno među ranjivim skupinama poput djece i starijih ljudi.