Rizik od smrtnosti povećava se s visoko prerađenom hranom - jednostavne promjene u prehrani mogu pomoći

Rizik od smrtnosti povećava se s visoko prerađenom hranom - jednostavne promjene u prehrani mogu pomoći

Nova studija pokazuje kako bi zamjena visoko prerađene hrane za minimalno prerađenu hranu mogla smanjiti rizik od smrti od ozbiljnih bolesti i naglašava potencijal spasenja života boljih prehrambenih navika.

U nedavnoj studiji objavljenoj uThe Lancet Regional Health – EuropaTim znanstvenika ispitivao je vezu između prerade hrane i smrtnosti, fokusirajući se na učinke visoko prerađene hrane.

Koristeći podatke iz velike europske kohorte, ispitali su kako obrasci konzumacije prerađene i neprerađene hrane utječu na smrtnost od svih uzroka i specifične uzroke kao što su cirkulacijske bolesti.

pozadina

Širok zemljopisni opseg: Studija je analizirala podatke više od 428.000 sudionika u devet europskih zemalja, što je čini jednim od najvećih istraživanja ultraprerađene hrane i smrtnosti do danas.

Prehrambene navike u modernim društvima dramatično su se promijenile, au mnogim regijama svijeta visoko prerađena hrana zamijenila je tradicionalnu, minimalno prerađenu hranu.

Ultra-prerađena hrana sada čini značajan dio dnevnog energetskog unosa, posebno u zemljama s visokim dohotkom, gdje čini 25 do 60% ukupnih kalorija.

Sve više istraživanja također je pokazalo da ova hrana ima štetne zdravstvene posljedice, uključujući povećani rizik od raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i prerane smrti.

Nekoliko opsežnih studija i meta-analiza potvrdilo je ove povezanosti, ali fokus je bio na uobičajenim uzrocima smrti. Učinci visoko prerađene hrane na druge uzroke kao što su: B. Probavne ili neurodegenerativne bolesti još uvijek su malo istražene.

Nadalje, malo je studija ispitivalo može li zamjena visoko prerađene hrane neprerađenom ili minimalno prerađenom hranom (Nova 1) smanjiti rizik od smrtnosti.

Rješavanje ovih nedostataka ključno je za razumijevanje širih zdravstvenih učinaka konzumacije visoko prerađene hrane i uspostavljanje prehrambenih smjernica za promicanje zdravije prehrane diljem svijeta.

O studiju

Uloga alkohola: Analize osjetljivosti otkrile su da je sadržaj alkohola u prerađenoj hrani (Nova 3) značajno utjecao na povezanost smrtnosti, što ukazuje na potrebu odvajanja učinaka alkohola od učinaka prerade hrane.

Ova studija analizirala je podatke iz kohorte European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition (EPIC), koja se sastoji od 428.728 sudionika iz nekoliko europskih zemalja isključujući Grčku zbog nedostupnosti podataka.

Sudionici su u prosjeku praćeni 15,9 godina. Tijekom tog vremena prikupljene su detaljne informacije o čimbenicima kao što su unos hranom, smrtnost i zdravstveni ishodi.

Studija je isključila ljude kojima je na početku dijagnosticiran rak, kardiovaskularna bolest, moždani udar, angina ili dijabetes kako bi se smanjila obrnuta uzročnost.

Unos hranom procijenjen je korištenjem validiranih upitnika o učestalosti unosa hrane prilagođenih svakoj zemlji. Hrana je klasificirana u četiri skupine na temelju Nova klasifikacijskog sustava, a to su minimalno prerađena ili neprerađena hrana, prerađeni kulinarski sastojci, prerađena hrana i visoko prerađena hrana. Analiza je također uzela u obzir čimbenike poput postotnog doprinosa svake skupine namirnica ukupnom unosu energije.

Tim je dobio podatke o smrtnosti, uključujući uzroke smrti, iz nacionalnih evidencija i kodirao ih prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-10).

Primarne analizirane krajnje točke bile su smrtnost iz svih razloga i specifični uzroci, uključujući bolesti krvotoka, rak, probavne bolesti, Alzheimerovu bolest i Parkinsonovu bolest.

Statističke metode kao što su Coxovi regresijski modeli proporcionalnih opasnosti korištene su za procjenu povezanosti između razina obrade hrane i smrtnosti. Supstitucijski modeli razvijeni su kako bi se procijenio učinak zamjene 10% visoko prerađene hrane neprerađenom ili minimalno prerađenom hranom uz konstantan ukupni unos energije.

Modeli su prilagođeni varijablama kao što su dob, spol, obrazovanje, bračni status, tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola i pridržavanje mediteranske prehrane.

Osim toga, provedene su analize osjetljivosti, uključujući isključivanje smrtnih slučajeva unutar dvije godine od regrutiranja i ponovnu kalibraciju klasifikacija hrane kako bi se osigurala robusnost.

Rezultati

Poveznice između novih bolesti: Dok su prethodne studije bile usmjerene na rak i kardiovaskularne bolesti, ova studija je otkrila značajne veze između konzumacije visoko prerađene hrane i smrtnosti od probavnih bolesti i Parkinsonove bolesti.

Rezultati upućuju na to da je veća konzumacija visoko prerađene hrane povezana s povećanim rizikom smrtnosti od svih uzroka i smrtnosti od specifičnih uzroka.

Treba napomenuti da je povećani unos visoko prerađene hrane značajno povezan s višom smrtnošću od cirkulacijskih bolesti, uključujući ishemijsku bolest srca i cerebrovaskularnu bolest, kao i probavne bolesti i Parkinsonovu bolest.

Sa svakim povećanjem standardne devijacije u udjelu konzumirane visoko prerađene hrane, istraživači su primijetili da se rizik od smrti povezanih s cirkulacijskim bolestima povećao za 9% (HR: 1,09, 95% CI: 1,07-1,12), dok je smrtnost povezana s probavnim bolestima porasla za 12% (HR: 1,12, 95% CI: 1,05-1,20).

Uz to, primijećen je 23% povećani rizik (HR: 1,23, 95% CI: 1,06-1,42) od smrti zbog Parkinsonove bolesti. Međutim, studija nije otkrila značajnu povezanost (HR: 1,00) između konzumacije visoko prerađene hrane i smrtnosti od raka ili Alzheimerove bolesti.

Istraživači su također ispitali učinke zamjene prehrane i otkrili da je zamjena samo 10% visoko prerađene hrane s minimalno prerađenom ili neprerađenom hranom povezana sa značajnim smanjenjem rizika od smrtnosti.

Točnije, takve su zamjene smanjile rizik od sveukupne smrtnosti i smrti od cirkulacijskih i probavnih bolesti za 6 do 9%, ovisno o zamijenjenoj skupini namirnica.

Ovi rezultati naglašavaju potencijalnu korist od prehrambenih intervencija usmjerenih na smanjenje potrošnje visoko prerađene hrane.

Zaključci

Ukratko, studija je istaknula snažnu vezu između konzumacije visoko prerađene hrane i smrtnosti, osobito od cirkulacijskih i probavnih bolesti te Parkinsonove bolesti.

Rezultati također sugeriraju da prehrambene preporuke koje promoviraju neprerađenu ili minimalno prerađenu hranu mogu značajno smanjiti rizik od smrtnosti.

Ovi rezultati naglašavaju važnost prehrambenih navika za javno zdravlje i pružaju dokaze za intervencije za smanjenje unosa visoko prerađene hrane diljem svijeta. Autori su također primijetili da ograničenja kao što je moguća pogrešna klasifikacija u kategorizaciji hrane i promjene u prehrambenom ponašanju tijekom praćenja mogu dovesti do podcjenjivanja promatranih povezanosti.

Izvori: